Nismo špijuni, očekujemo posjetu i iz ambasade SAD

Niš - Srpsko-ruski centar u Nišu se ne bavi špijunažom, niti će. Pomaže cijelom regionu u gašenju požara, borbi protiv poplava, čisti terene od mina, obučava, njegov rad je transparentan, a vrata otvorena za sve, kaže direktor centra Vjačeslav Nikolajevič Vlasenko.

On najavljuje da bi 12. jula i predstavnici američke ambasade trebalo da posjete Centar.

- Zapadni mediji nas nisu posjećivali, ali su od početka pisali da ovdje nešto nije kako treba, bez argumenata, ali očigledno sa neprijateljske pozicije - kaže Vlasenko povodom aktuelnih izjava američkih diplomata da se Srpsko-ruski centar potencijalno koristi za špijunažu.

On podsjeća da Centar, koji je formiran sporazumom između Vlada Srbije i Rusije 2012. godine, prije svega reaguje u vanrednim situacijama, požarima ili poplavama, kao i da obučava lokalno osoblje.

- Obuka se vrši na opremi koju ovdje imamo, kao i u Ruskoj Federaciji, gdje svake godine obučavamo oko stotinu ljudi. To finansira Rusija. Za tri godine obučili smo otprilike 300 ljudi - kaže Vlasenko, uz napomenu da prirodne katastrofe ne poznaju administrativne granice.
Tako je, objašnjava, prije nekoliko dana, okončana i obuka jednog tima iz Mađarske u Nišu.

- Osam Mađara iz humanitarne organizacije iz centralne Mađarske došlo je ovdje i mi smo ih obučili. To je zemlja članica NATO-a, ali posao je posao, a gašenje požara je gašenje požara. Tu nema politike - kaže on.

Napominje da je Centar počeo da jača veze i sa okolnim zemljama - sa Makedonijom, BiH, Republikom Srpskom, ali ne, kaže, i sa Crnom Gorom i Hrvatskom.

- Te saradnje za sada, nema. U početku je bilo takvih pokušaja ali nije uspjelo - kaže Vlasenko, ali ističe da zato u grupama koje se šalju u Moskvu i Sankt Peterburg, ima ljudi iz Makedonije i BiH.

Na pitanje šta bi davanje diplomatskog statusa značilo Centru, a koje se takođe ozbiljno ispolitizovalo, on kaže da u početku, kada je 2012. godine, između srpske i ruske vlade potpisan sporazum o osnivanju, nisu ni obraćali pažnju na pitanja statusa.

Međutim, kako napominje, kada je srpska skupština potpisala sporazum o saradnji u oblasti logističke podrške sa NATO-om i dala mu diplomatski imunitet, to je bio pravi početak priče o statusu.

- Zašto NATO, jedna tako prijateljska i humanitarna organizacija, ima takav imunitet, a mi ne? - pita Vlasenko.
A prednost tog statusa, kaže on, su te da Centar, u slučaju ako ima diplomatski status, ne bi plaćao dio poreza za uvoz opreme kao i druga opterećenja. Objašnjava da je najbitnije to da se novac koji se troši u tu svrhu, može bolje iskoristiti.

Značaj

Vlasenko objašnjava da se Centar sastoji iz dva dijela, srpskog i ruskog, te da svaki dio na neki način pruža podršku njegovom radu.

- Ovde je i naš elektronski centar. On je jedinstven, ne samo za Srbiju ili Balkan. Nijedna zemlja nema nešto ovakvo. Njegova vrijednost je više miliona evra. Kako srpska strana nema osoblje, sada koristimo svega 20 ili 30 odsto mogućnosti te opreme - kaže on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.