Foto: Ne jenjavaju podjele unutar islamskih zajednica
BEOGRAD - Uprkos najavama stranačkih lidera dvije najveće političke opcije u Sandžaku, SDP-a Rasima Ljajića i Bošnjačke liste Sulejmana Ugljanina, da će se, doduše, svako na svoj način, zalagati za priznavanje Jedinstvene islamske zajednice - podjele unutar te zajednice ne jenjavaju.
Potvrđivanjem petogodišnjeg mandata glavnom muftiji Islamske zajednice u Srbiji Muameru Zukorliću, minulog vikenda, okončan je izborni proces za sve nivoe vlasti u toj zajednici.
Te izbore, međutim, ni pravno ni suštinski, ne priznaje Rijaset Islamske zajednice Srbije, kojom rukovodi reis-ul-ulema Adem Zilkić.
On je istakao da su izbori koje je sprovela IZuS bili "Zukorlićeva lična promocija", dodajući da će "legalni i legitimni" izbori, u organizaciji IZS, biti održani poslije muslimanskog praznika Ramazana, početkom oktobra.
- To će biti izbori koji će konačno pokazati jedinstvo islamske zajednice - poručio je Zilkić u izjavi agenciji Tanjug.
On je pozdravio dolazak nove vlasti u Novi Pazar gdje je parlamentarnu većinu formirala Ljajićeva SDP sa Jedinstvenom srpskom listom i izrazio spremnost te zajednice na saradnju.
- Mi se nikada nismo miješali u politiku i to nećemo činiti ni ubuduće - kazao je Zilkić.
Poglavar IZS najavio je i pismo koje će Rijaset uputiti predsjedniku Srbije Borisu Tadiću kojim se, kako je rekao, želi skrenuti pažnja na neke nelogičnosti koje su se dogodile u mandatu prethodnog ministarstva vjera.
- Ministarstvo vera bi moralo da zna da je Rijaset najviši organ vlasti islamske zajednice - rekao je Zilkić.
Od oktobra prošle godine u Srbiji djeluju dvije islamske zajednice - IZS sa Zilkićem na čelu i IZuS, kojom rukovodi muftija Zukorlić i one se međusobno ne priznaju, a njihovi sukobi, nerijetko i oružani, su svakodnevni i vode se, uglavnom, zbog prava nad vakufskom imovinom.
U prvom intervjuu nakon reizobra za glavnog muftiju, Zukorlić je Tanjugu rekao da je prošlo suviše vremena u kome je bilo mjesta za amnestiranje imama koji su prije devet mjeseci njemu izrazili neposlušnost i formirali paralelnu islamsku zajednicu.
On je rekao da su šanse da se oni ponovo uključe u sistem Islamske zajednice u Srbiji male, "gotovo nikakve, manje od jedan odsto".
Podjele unutar bošnjačkog naroda komplikuje činjenica da su one vjerske i političke i da su se, kako je Tanjugu rekao lider SDP-a, pretvorile u "veliku mržnju, bolest koju nije moguće hirurški lečiti".
Iako je Rasim Ljajić najavio da se vlast neće miješati u odnose unutar islamske zajednice i da očekuje da se "vera ne meša u politiku" stvarnost je nešto drugačija.
Zbog podjela unutar Islamske zajednice, vjernicima koji su podržali Rijaset i reisa Zilkića ostali su bez objekata u kojima je moguće sprovoditi vjerske obrede prilikom sahrana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.