“Najtvrđi” albanski lobista stiže kod Vučića

Tanjug navodi da će se on sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Vučić i Engel već su se susreli, u februaru ove godine, tokom 55. Minhenske konferencije o bezbjednosti, kada se predsjednik Srbije sastao sa delegacijom američkog Kongresa, u kojoj je, kako su mediji preneli, bio i Engel, kao predsjednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD.

U fokusu tog susreta bio je slučaj braće Bitići.

Kosovo i Metohija, a time i Srbija, je, međutim, tema na kojoj se Engel neprestano, sad već više decenija, aktivno angažuje.

On sam se nedavno pohvalio da je njegov “rad na promociji američko-kosovskih odnosa bio među najsmislenijim dostignućima svih kongresnih godina”, od 1989, od kad je u Kongresu, a spisak “dostignuća”, s Engelove tačke gledišta, je poduži - od zalaganja za bombardovanje SRJ, do formiranja vojske Kosova, povlačenja poternice za Ramušem Haradinajem, preko ocijena da Srbija mora da se izbaci iz Partnerstva za mir, do ocjene da Srbija nije spremna za ulazak u EU.

Upravo ta njegova ocijena o Srbiji i EU, koju je prije dvije godine uputio šefiici diplomatije Federiki Mogerini natjerala je Vučića, da tokom posjete Vašingtonu reaguje.

“Svako ima pravo da kaže gdje koga želi. Da li nas žele u Evropi? Ja sam mislio da se o tome pita EU”, rekao je tada Vučic, uz podsjećanje da je Engel najistaknutiji albanski lobista.

Vučić je tada dodao da Amerikanci imaju pravo da žele da je Srbija loša ili dobra, ali da je posao Srbije da štiti svoje interese, te da Srbija želi najbolje odnose sa SAD, da ih gradi na ozbiljan i odgovoran način, u kojima je jasno da su oni velika sila, a mi brojčano i teritorijalno mala država.

Eliot je u Kongresu 30. aprila otvarajući saslušanje o navodnom silovanju Albanki rekao da čuva fotografije spaljenih kuća u Peći ,da bi se svakdnevno podsjećao koliko još treba da se uradi po pitanju Kosova.

Za surovu etničku diskiminaciju i tada je optužio bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića kojeg je nazvao balkanskim kasapinom.

Rekao je, kao i Priština što govori, da su navodna silovanja na Kosovu bila instrument u cilju protjerivanja Albanaca na etničkom principu.

Godinama se zalagao za formiranje Vojske Kosova, i tražio da se suprotan stav Vašingtona po tom pitanju promjeni.

Kosovo bi trebalo da ima vojsku, jer Rusija naoružava Beograd, govorio je Eliot, porijeklom ukrajinski Jevrejin, čiji su preci emigrirali u SAD iz carske Rusije, kao i da zbog te saradnje sa Rusijom Srbija treba da se izbaci iz Partnerstva.

Tokom agresivnog zastupanja stavova bliskih Prištini nije ispuštao priliku ni da uputi kritike na račun Beograda, što se izborio da 13 zemalja revidira pordšku nezavisnom Kosovu.

Tražio je da se Srbija odrekne te politike, jer je, kako tvrdi, nezavisnost Kosova nepovratna.

Reagovao je i na hapšenje Haradinaja u Sloveniji 2015. i tražio da Srbija povuče tu optužnicu.

Eliot, bivši učitelj, bio je prvi strani političar koji je govorio u “Skupštini Kosova” nakon samoproglašenja nezavisnosti.

U njegovom kabinetu objašnjavaju da je Engelova motivacija ka zastupanu interesa Albanaca nastala zbog “demografije distrikta” koji predstavlja u Kongresu, a procijena je da je riječ oko 30.000 birača albanskog porijekla, većinom sa KiM,

Na Kosovu je za zasluge, među kojima su i zalaganje za bombradovanje, nezavisnost i investicije (Prišitina je preko Kongresne agencije za pomoć dobila 49 miliona dolara) dobio poštansku markicu od dva evra, a jedan od najvećih bulevara u Peći nazvan je po njemu.

Zbog svih ovih stavovova i političkog angažmana biće zanimljivo vidjeti - sa kakvom porukom i kakvim ciljem Engel sutra dolazi u Beograd.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.