Na tragu svjedoka ubistva Ćuruvije

Politika
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Na tragu svjedoka ubistva Ćuruvije

Beograd -- Ministarstvo spoljnih poslova dostavilo je Komisiji za istraživanje ubistava novinara podatke o mogućem svjedoku ubistva Slavka Ćuruvije, saznaje „Politika".

Radna grupa došla je do informacije da je građanin koji je za sebe naveo da je zaposlen u MSP još 2001. godine na ulici prišao Nataši Kandić, predsjednici Fonda za humanitarno pravo, tvrdeći da se zatekao na mjestu zločina u Svetogorskoj ulici u vrijeme ubistva Ćuruvije, da je video izvršioce i vozilo koje je tom prilikom korišćeno.

Nataša Kandić je u izjavi „Politici" potvrdila tu informaciju, navodeći da je podatke o tom čovjeku zapisala u bilježnicu, koja je kasnije – nestala. Misli da ju je izgubila, što joj se desilo i sa jednom drugom bilježnicom, ali ne isključuje mogućnost da je ukradena.

Čovjek koji joj se povjerio, a treba imati u vidu da je to bilo u vrijeme neposredno poslije promena 5. oktobra 2000. godine, kada su mnogi bili voljni da govore o svojim saznanjima o događajima iz vremena Miloševićeve vlasti, rekao je da je ispred tadašnjeg MSP bio zadužen za saradnju sa diplomatskim misijama na Kosovu i Metohiji, i to uoči rata 1999. godine, ali i po ulasku snaga NATO-a u južnu pokrajinu.

Tokom 1998. godine, po izbijanju sve češćih sukoba između OVK, sa jedne strane, i MUP-a Srbije i Vojske Jugoslavije, sa druge, postignut je dogovor o angažovanju misije KDOM (Kosovo Diplomatic Observer Mission) koju su kasnije te godine zamenili „verifikatori" Vilijama Vokera, to jest misija KVM (Kosov Verification Mission), a koja se povukla pred početak rata u martu 1999. godine. Svjedok iz MSP za kojim se traga sarađivao je sa članovima ovih misija u Kosovskoj Mitrovici.

Prikupljeni su novi dokazi, obavljen je složen posao prikupljanja podataka sa baznih stanica mobilne telefonije, koji ukazuju ko je sa kim, kada, koliko dugo i sa kojeg mjesta razgovarao.

Ti podaci, ukršteni sa drugim dokazima, mogli bi da daju odlučujući zamah istrazi koja traje skoro deceniju i po.

Nezvanično, podaci do kojih se došlo nakon što je komisija intenzivirala rad na ovom slučaju govore da je Radomir Marković u večernjim satima 9. aprila 1999. godine obavio razgovor sa jednim od rukovodilaca Centra RDB Beograd i da je tada počela intenzivna komunikacija među pripadnicima ove službe, za koje je danas zainteresovana radna grupa komisije koja rasjvetljava ubistvo Ćuruvije.

Utvrđeno je da je poslije ubistva Ćuruvije Miroslav Kurak više puta zvao Ratka Romića. Marković je još od hapšenja 2001. godine negirao vezu RDB-a sa ubistvom Ćuruvije, Kurak takođe u retkim izjavama, a Romić je zbog toga prošle godine dolazio u redakciju „Politike", opovrgavajući svoju umješanost u taj zločin.

Test na poligrafu

Ovih dana, u vezi sa rasvjetljavanjem ubistva novinara Milana Pantića, koje je izvršeno u Jagodini 2001. godine, mediji su izvještavali o tome ko je od onih koji imaju moguća saznanja prihvatio, a ko odbio test na poligrafu. Iako detektor laži nema snagu dokaza na sudu, on policiji omogućava da usmjerava svoj rad. Na poligrafski test se odlazi isključivo dobrovoljno. Nezvanično, policija je tu mogućnost ponudila Radomiru Markoviću, bivšem načelniku Centra RDB Beograd, Milanu Radonjiću, rukovodiocu Stevanu Basti, i operativcima Ratku Romiću i Miroslavu Kuraku. Svi su tu mogućnost odbili, a stav njihovih advokata je da taj test – poslije toliko godina i svega šta je pisano o njihovim klijentima u vezi s ubistvom Ćuruvije – ne bi dao ispravne rezultate.

Vrlo brzo, inspektori koji rade na rasvjetljavanju ubistva Ćuruvije obaviće razgovore sa njima. Slučajno ili ne, odgovor Komisiji stigao je tek poslije pisanja „Politike" o ovom mogućem svjedoku.

Potraga sa novim svjedokom samo je deo napora da se ovaj zločin rasvjetli klasičnim policijskim radom, umjesto iščekivanja da se pojavi svjedok saradnik.

Godinama se smatralo da su pripadnici nekadašnjeg Resora državne bezbjednosti „samo" pratili Ćuruviju do pred samo ubistvo, a da su egzekutori bili iz sveta podzemlja. Sada se vjeruje da je, zapravo, kompletan zločin izvršen 11. aprila 1999. godine, za vreme rata NATO-a i SR Jugoslavije, izveden u organizaciji tajne službe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.