Montgomeri: Treba uvesti oštrije mjere protiv Kurtija

BEOGRAD – Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država Vilijam Montgomeri izjavio je danas da je najviši cilj premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija etničko čišćenje Srba sa Kosova i Metohije.

On je za K1 televiziju rekao i da Kurti vrši razne provokacije i da smatra da mu je cilj da razbjesni Beograd u dovoljnoj mjeri da preduzme vojne korake protiv Prištine.

Prema njegovim riječima, Kurti se nadao da će ga podržati Sjedinjene Američke Države.
„Jedna od stvari zbog kojih sam nezadovoljan je što nismo uspjeli da obezbijedimo zaštitu kosovskih Srba i što smo dozvolili Kurtiju da ignoriše obećanja data u Briselu, da će uspostaviti ZSO, što je bio važan korak. To je trebalo srpskim opštinama da obezbijedi bliže veze sa Beogradom. Kurtijeva vlast je pristala na to i nije to sprovela“, rekao je Montgomeri, koji u Beogradu boravi kako bi promovisao knjigu Nediplomatski život, koju je napisao sa suprugom Lin.

Prema njegovim riječima, SAD bi mogle da uvedu oštrije mjere protiv Kurtija zbog ponašanja, ne samo sankcije, već i da ukinu programe pomoći.

„Podržavali smo članstvo u UN. Mogli bismo to da oduzmemo. Nadam se da će SAD to uraditi“, rekao je on.

Dodao je i da zna da je postojao plan za rješavanje situacije dok je lider bio Hašim Tači i dok je razmišljao o podjeli KiM za Srbe i Albance, ali da je Zapad, konkretno, kako je rekao, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel to blokirala.

„Ja bih da krenemo od činjenice da stanje na KiM nije dobro, kao ni u BiH. Trideset godina mi se žalimo, ali ne radimo ništa da to izmijenimo. Moramo da potražimo alternative koje bi dovele do dugoročnog napretka. Veći akcenat mora da se stavi na etnicitet jer etnički element sve pokreće u regionu“, rekao je Montgomeri.

Bivši diplomata ocjenjuje i da su Dejtonski i Kumanovski sporazumi u startu manjkavi dokumenti i uzroci za današnje probleme.

„Umjesto da ih mijenjamo, pridržavali smo ih se kao svetog pisma. Ako pogledate, Rezolucijom 1244 SB UN se priznaje suverenitet Jugoslavije i garantuje da će u budućnosti bezbjednosne snage Srbije moći da štite vjerske spomenike na KiM, a to se nije desilo. Ovi sporazumi nisu funkcionalni i treba da se mijenjaju, nisu uspješni i potrebno je bolje rješenje“, rekao je on.

Pojašnjava i da je velika greška što Rezolucija 1244 nije sprovedena.

„Mi na Zapadu, u okviru NATO-a, smo odlučili da bombardujemo Srbiju, nismo imali podršku UN, a pokušavali smo da pokažemo da nas UN podržavaju. Iskreno, nismo ispoštovali ključnu odredbu o suverenitetu Jugoslavije. Veliki broj diplomata je mislio da su kosovski Albanci strašno propatili, da zaslužuju da imaju neku domovinu, pa smo odlučili da pristanemo da se formira zemlja za kosovske Albance“, rekao je Montgomeri.

Na pitanje da li bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da riješi krizu, on ističe da sa Trampovom administracijom postoji prilika da se naprave pozitivne promjene u regionu, jer je Tramp pokazao da se ne libi da odstupi od klišea i kaže da neće da radi na stari način.

„Uz pravi pristup, on može da igra veliku ulogu u regionu. Tramp ima još 3,5 godine na vlasti i još je rano. Nadam se da će obratiti pažnju na region“, rekao je on.

Kaže i da je situacija sa sankcijama katastrofalna jer je Srbija kolateralna šteta.

„To je sukob između SAD i Rusije. Sankcije su uvedene kompaniji u ruskom vlasništvu, žao mi je zbog toga. Borio sam se protiv sankcija uvijek jer lako ih je uvesti, ali teško ukinuti. To nije dobro rješenje. Volio bih da ruski predsjednik Vladimir Putin shvati u kakvoj je nezgodnoj situaciji vaša vlada i proda Srbiji NIS po nekoj cijeni. To bi riješilo problem. Najveći problem je većinsko vlasništvo, i ako bi postao manjinski paket, to bi promijenilo situaciju. Putin bi mogao to da riješi da hoće, a čini se da on ne želi o tome da razmatra“, rekao je Montgomeri.

Na pitanje da li misli da će Tramp za vrijeme svog mandata doći u Srbiju, kaže da se nada da će to uraditi.
„Od trenutka kada je postao predsjednik, mislim da bi mogao da napravi pozitivnu razliku u regionu, jer ga nije briga za status kvo i može sve da razruši i postavi nešto drugo. Nadao sam se da će biti zainteresovaniji za Balkan. Rekao bih da će doći ako bude mislio da može da napravi razliku, ne samo reda radi, ako bude mislio da može nešto da postigne“, rekao je Montgomeri.

Upitan da prokomentariše povlačenje nominacije Marka Branovića za mjesto ambasadora SAD u Srbiji, sagovornik K1 kaže da u 60 zemalja nije ni nominovan ambasador i da značaj imanja ambasadora nije dovoljno naglašen u aktuelnoj američkoj administraciji.

„Smatram da je on (Mark Branović) prošao kroz uobičajene medicinske i druge preglede, ali da je nešto iskrslo. Neuobičajeno je da se tako nominacija povuče. Mislim da je iskrslo nešto iz njegove biografije i karijere. Tramp neće da sluša duboku državu, to je doneseno od strane Trampove administracije, siguran sam da će pronaći nekog ko će željeti dobro Srbiji“, rekao je Montgomeri.

Govoreći o 2000. godini, rekao je da je u Srbiji postojala snažna opozicija sa Zoranom Đinđićem na čelu protiv Slobodana Miloševića i da su SAD smatrale, imajući u vidu strahote iz ratova 90-ih, da postoji potencijal da se nasilje nastavi i da ta opozicija treba da se podrži i finansira.

„Finansije su bile dio podrške, smatrali smo da je Miloševićev režim opasnost za region. Bili smo zabrinuti. Deset godina od 1990. smo strahovali šta će da bude na Kosovu“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, SAD su stalno radile istraživanja javnog mnjenja, i da je, prema tim istraživanjima, Vojislav Koštunica bio taj koji je mogao da pobijedi Miloševića.

„To smo predstavili liderima DOS-a i svi su prihvatili naše nalaze i pristali da Koštunica bude nosilac liste, iako je bila velika razlika između njega i Đinđića. Smatrali smo da bi, da se pobijedi Milošević, opozicija morala da stane iza jednog čovjeka. Vuk Drašković je odbio da se pridruži ostalima. Brinulo nas je da ne preotme glasove. On bi dobio oko četiri odsto glasova, ali to je možda bilo dovoljno da preokrene klatno ka Miloševiću. Tri puta sam bio kod njega, njegova supruga Danica je rekla: „Vaše američke ankete su glupost, ne vjerujemo u to, imamo svoje pristalice“. Nismo ga tada ubjedili da se kandiduje sa ostatkom opozicije, poslije izbora je priznao da smo bili u pravu jer je dobio slab broj glasova“, rekao je Montgomeri, koji je tih godina bio ambasador SAD u Srbiji.

Govoreći o aktuelnim protestima, rekao je da ne želi ništa loše da kaže o njima i ocijenio da je to jedinstven pokret koji nema nijednog političkog lidera, ali da nema ni detaljan plan za „dan poslije“.

„Oni su odlučni, ljuti, i to je van svake sumnje, ali ukazujem da je izuzetno važno za veliki broj običnih ljudi da tačno znaju šta to znači za dan poslije – kakvi planovi će biti sprovedeni. Cijeli svijet prati ovo, to je jedinstven pokret – nema lidere, simbole, već samo studente koji ne žele da iko bude glavni i čiji je cilj, kako mi je rečeno, da se riješe svih političkih stranaka“, rekao je on.

Upitan da li je razgovarao sa nekim od blokadera, ističe da može samo da kaže da nije dobio nikakvu konkretnu ideju budućnosti niti šta će uslediti dan poslije.

„Ako pogledate 2000. godinu, postojali su političari sa preciznim idejama, imali su veliku podršku iz inostranstva i ljudi su zaista vjerovali da će im život biti bolji. Danas ne vjerujem da se razmišlja na isti način, ne vidim podršku iz inostranstva“, rekao je Montgomeri.

Upitan da li je razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Montgomeri kaže da on ima puno poteškoća – sankcije NIS-u, treba da vodi državu, da ima dobre odnose sa različitim zemljama.

Smatra i da je neutralnost u današnjem svijetu nemoguća.

„Ako pogledate situaciju u današnjem svijetu – veća je povezanost nego prije, industrije su globalne. Izuzetno je teško biti neutralan, a Srbija to upravo otkriva sa ovim sankcijama. Biti neutralan znači da nemate snažnu podršku za vaše nacionalne interese“, smatra Montgomeri.

Govoreći o knjizi Nediplomatski život, kaže da su je supruga Lin i on napisali kako bi, prije svega, njihovi unuci shvatili kako su oni živjeli i kako su na svake tri godine mijenjali države u kojima žive i šta su radili.

„Postoje dvije vrste diplomata – oni koji idu na prijeme i oni koji gledaju istoriju. Bili smo u Sofiji za vrijeme komunizma, bila je atmosfera promjena i pozvani smo na diplomatski prijem, ali smo otkazali učešće i otišli na demonstracije. Tada je spaljeno sjedište Komunističke partije Bugarske i odabrali smo da gledamo istoriju. Svi ostali ambasadori su otišli na prijem. Trudili smo se da upoznamo ljude i napravimo razliku, ne samo da idemo na prijeme. Htjeli smo da budemo informisani. Napisali smo knjigu i dijelom jer sam vidio kako se događaji ovdje ponekad prikazuju od 2000. i htjeo sam da napišem svoju verziju“, rekao je on.

Na pitanje o aktuelnoj situaciji u svijetu, kaže da je ono što se desilo u Gazi neopisivo i da mu je žao što svijet ranije nije intervenisao.

„To je mrlja na savjesti svijeta. Što se Ukrajine tiče, pomagali smo je više godina, pitanje je da li će SAD, poslije svih ovih godina, prestati da je podržava. To bi bila velika istorijska greška jer će to ohrabriti Putina“, rekao je on.

Ocijenio je da problemi postoje svuda u svijetu i da je sve više raznih problema, poput migracija, pada nataliteta, nestanka poslova zbog pojave vještačke inteligencije.

„Naš svijet je zbog svega toga sve složeniji“, rekao je Montgomeri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.