Martijev izvještaj, crni oblak nad regionom

Njujork - Šef specijalnog tima EULEX-a koji istražuje navode iz izveštaja Dika Martija, Džon Klint Vilijamson kaže za Tanjug da je predmet njegove istrage “možda jedini konglomerat ratnih zločina, koji je do danas ostao nerasvjetljen”, te da je Martijev izvještaj “definitivno uticao na imidž Kosova i imidž ljudi koji su tamo na vlasti”.

Američki tužilac ima jedan od najizazovnijih poslova na svijetu: on je na čelu tima koji istražuje navode iz prošlogodišnjeg izvještaja Dika Martija o morbidnim zločinima nad srpskim i drugim civilima nakon okončanja sukoba na Kosovu, uključujući i optužbe da je najviši vrh kosovske vlasti učestvovao u zločinu vađenja organa od kidnapovanih lica radi prodaje na crnom tržištu.

Otkad je u oktobru prošle godine imenovan za šefa specijalnog tima, u javnost nije dospjelo gotovo ništa vezano za ovu istragu. Iako formalno radi u sastavu EULEX-a, sjedište tima je u Briselu, na tajnoj lokaciji, sa autonomnim sistemom veza i posebnim mjerama bezbijednosti.

Vilijamson dosad nije dao nijednu izjavu ili intervju medijima, tako da je ovaj razgovor sa dopisnikom Tanjuga iz Brisela njegovo prvo obraćanje javnosti.

- Nažalost, u prirodi kriminalističke istrage je da se mnogo toga odvija iza zatvorenih vrata - kaže Vilijamson i dodaje da nijedan odgovoran tužilac ili policajac neće javno iznositi podatke o napretku i prikupljenim dokazima dok je istraga u toku.

Kad imate ovako složenu istragu, dodao je, onda je gradite na dokazima, tako što jedan dokaz vodi ka drugom.

- Ako objavite šta ste prikupili, rizikujete da kompromitujete te dokaze, ugrožavate živote svjedoka i potkopavate cijelu istragu – rekao je on.

Vilijamson, koji je proveo sedam godina kao tužilac u Haškom tribunalu, i te kako je upoznat sa problemima koje su Tribunal, a kasnije UNMIK i EULEX, imali sa zaštitom svjedoka na Kosovu.

- Analizirali smo sve što je bilo i izvukli lekcije kako iz grešaka, tako i iz uspjeha. Upravo stoga smo za potrebe ovog tima napravili posebnu strukturu koja je smještena ovdje u Briselu i donijeli niz mjera da osiguramo integritet istrage i bezbjednost svjedoka, tako da možemo da radimo bez uplitanja i uspješno završimo posao – istakao je Vilijamson.

Slučaj “Žuta kuća”: Spektar zločina mnogo širi

Kada je riječ o najsenzacionalnijem dijelu Martijevog izvještaja, uzimanju organa od kidnapovanih lica u takozvanoj “žutoj kući” u Albaniji, Vilijamson upozorava da je spektar zločina mnogo širi.

- U izvještaju se govori o stotinama ljudi koji su bili oteti, držani u logorima, maltretirani i ubijeni, a onda se kaže da je jedan manji broj tih ljudi poslat u druge logore, gdje su im vađeni organi - ističe Vilijamson.

Američki tužilac naglašava da je zadatak njegovog tima da istraži cijeli taj spektar zločina, utvrdi sudbinu kidnapovanih i privede pravdi odgovorne.

Vilijamson kaže da je potpuno svjestan politički eksplozivne prirode Martijevog izvještaja i da upravo to pokazuje zašto je njegova istraga neophodna.

- To je možda jedini konglomerat ratnih zločina koji je do danas ostao nerasvjetljen i on kao crni oblak lebdi nad regionom - kaže Vilijamson i dodaje da je Martijev izvještaj definitivno uticao na imidž Kosova i imidž ljudi koji su tamo na vlasti.

- Taj oblak lebdi i iznad glava onih koji su izgubili svoje najbliže i ne znaju njihovu sudbinu. Oni zaslužuju pravdu - naglašava tužilac.

U javnosti je, ukazuje Vilijamson, stvorena izvjesna konfuzija u vezi sa navodima o uzimanju organa od kidnapovanih civila tokom 1999-2000, i mnogo skorijeg slučaja prištinske klinike Medikus, u kojoj se takođe trgovalo organima.

- To su dvije vrlo različite situacije - objašnjava on.

Kad je riječ o događajima iz 1999-2000, dodao je, navodi se da su ljudi odvedeni u ilegalne logore i tamo ubijani da bi im vadili organe.

Slučaj “Medikus” 

U slučaju “Medikus”, ljudi su navođeni da dobrovoljno daju organe u zamjenu za novčanu naknadu i niko nije ubijen, mada su neki prevareni.

- Ne želim ni na koji način da umanjujem patnju ljudi u slučaju “Medikus”, ali to je sasvim druga vrsta zločina od onog koji mi istražujemo - navodi tužilac.

Vilijamson dodaje da se ne može isključiti mogućnost (na koju je i Marti ukazao) da su isti ljudi uključeni u oba slučaja, ali upozorava da to tek treba ustanoviti.

Klint Vilijamson tvrdi da sada ima dovoljno ljudskih, materijalnih i pravnih resursa da svoj posao uspješno privede kraju, ali upozorava da će istraga, koja obuhvata tri jurisdikcije i vremenski raspon od preko dvanaest godina, biti duga i složena.

On naglašava da je u osnovi zadovoljan podrškom koja mu je obećana iz Beograda, Prištine i Tirane i da je to od ključne važnosti za nastavak istrage.

- U Albaniji je parlament jednoglasno izglasao zakon koji nam daje ista ovlašćenja koje je osoblje Haškog tribunala imalo u zemljama bivše Jugoslavije, tako da možemo samostalno da vršimo istražne radnje - navodi Vilijamson.

Iz Srbije, gdje sam putovao na početku mandata i kasnije, dodao je, dobili smo izraze podrške sa najviših mjesta, od vlade i od sad već bivšeg predsjednika Borisa Tadića, a nadamo se da će se dobra operativna saradnja nastaviti i ubuduće.

- Kad je riječ o Kosovu, naša ovlašćenja crpimo iz izvršnog mandata EULEX-a, tako da i tamo možemo da radimo i nezavisno od kosovskih vlasti – naveo je on.

Još se ne zna mjesto suđenja 

Jedna od osobenosti Vilijamsonovog položaja je što on, kao tužilac, još uvijek ne zna koji će sud i gdje suditi po optužnicama kada one jednom budu podignute.

- Mi smo dio EULEX-ovog pravosudnog sistema, ali tek ćemo vidjeti da li će predmet ići pred međunarodne sudije koje su već na Kosovu, ili će za ovaj slučaj biti formiran poseban sud - kaže Vilijamson, ali podvlači da će to “u svakom slučaju biti međunarodni sud, sa međunarodnim sudijama”.

A kad je riječ o mjestu suđenja, to će zavisiti od političko-bezbjednosnih uslova koji u tom trenutku budu vladali.

- To može biti na Kosovu, ukoliko uslovi budu povoljni, a može i na nekom drugom mjestu, ali ovo pitanje se još razmatra. Isti krititerijumi zbog kojih je sjedište specijalnog tima smješteno van Kosova uticaće i na odluku gdje će se suditi - kaže Vilijamson.

Na kraju, Vilijamson objašnjava zašto vjeruje da je bolje što se istraga o Martijevom izveštaju odvija pod okriljem EULEX-a, a ne Ujedinjenih nacija, kao što su tražile Srbija i Rusija.

- Činjenica je da bi za formiranje novog suda pod okriljem UN bilo potrebno mnogo više vremena nego za formiranje našeg tima - kaže on i ukazuje da bi samo sastavljanje statuta novog suda, te obezbjeđenje ljudskih i materijalnih resursa, potrajalo najmanje godinu do dvije.

Postoji i argument da je mandat UN neophodan zato što istraga obuhvata različite države i jurisdikcije, dodao je, ali kao što sam već objasnio, taj problem smo već riješili.

On dodaje da je Savet bezbjednosti UN ipak uključen u istragu kroz izvještaje koje redovno dobija od EULEX-a.

Čekajući rezultate istrage, za koje Vilijamson procjenjuje da bi se mogle pojaviti za dvije do tri godine, i eventualne optužnice, ostaje nada da zločince, makar sa već sad ogromnim zakašnjenjem, stići pravda.

U suprotnom, crni oblak iz Martijevog izvještaja ostaće da lebdi nad Balkanom još generacijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.