Linta: Licemjerno što Hrvatska uslovljava Crnu Goru zahtjevima koje sama nije ispunila

BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je danas da je licemjerno to što Hrvatska uslovljava Crnu Goru ispunjavanjem zahtjeva koje, kako tvrdi, ni sama nije ispunila prije ulaska u Evropsku uniju (EU).

Linta je naveo da se među osam zahtjeva koje je Zagreb dostavio članicama EU nalaze obeštećenje za zarobljene pripadnike hrvatskih paravojnih snaga zatočene u sabirnom centru Morinj, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih Hrvata iz ratnog perioda, procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih pitanja više desetina hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

On je, navodi se u saopštenju Saveza Srba iz regiona, istakao da je Hrvatska u junu 2011. godine zatvorila pregovore sa EU o poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, a da prethodno nije ispunila, kako navodi Linta, nijedan od zahtjeva koje sada postavlja Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, Hrvatska ne ispunjava ni obaveze iz Ugovora o pristupanju EU, koji je stupio na snagu 1. jula 2013. godine, a koje se odnose na kažnjavanje ratnih zločina i druga pitanja.

Linta je ocijenio da Hrvatska zbog toga nema moralno pravo da nastupa kao arbitar i postavlja uslove drugima, a da istovremeno ne pokazuje spremnost da riješi sopstvene probleme.

Pozivajući se na podatke Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava tokom ratnih sukoba od 1991. do 1995. godine, Linta je naveo da je na teritoriji pod kontrolom hrvatskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga postojalo više od 200 logora i zatvora u kojima su srpski civili i zarobljenici bili izloženi mučenju i ubistvima.

Prema tim podacima, kroz logore i zatvore prošlo je više od 10.000 srpskih vojnika i civila, dok je više od 1.000 zatočenika ubijeno ili je preminulo od posljedica mučenja.

Linta je ukazao da najveći dio srpskih logoraša i zatvorenika nije dobio novčano obeštećenje od Hrvatske.

On je poručio da žrtve ne smiju da budu diskriminisane po nacionalnoj pripadnosti i da pravo na pravdu i obeštećenje mora biti obezbijeđeno svima pod jednakim uslovima.

Pozivajući se na podatke Komisije za nestala lica Vlade Srbije, Linta je naveo da se na području Hrvatske još traga za 1.533 osobe srpske nacionalnosti.

Govoreći o imovinskim pravima Srba u Hrvatskoj, Linta je optužio hrvatske vlasti da im oduzimaju imovinu i stečena prava, uključujući kuće, stanove, poslovne prostore, poljoprivredno i šumsko zemljište, neisplaćene penzije i štednju.

On je dodao da prognani Srbi nemaju pravo na naknadu štete za više od 10.000 miniranih kuća i poslovnih prostora u hrvatskim gradovima, uglavnom tokom 1991. i 1992. godine, za koje ističe da se nalaze na područjima na kojima nije bilo ratnih dejstava.

Ranije danas, regionalni mediji prenijeli su da je Hrvatska državama članicama Unije poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.