Kumanovski sporazum treba izmijeniti

BEOGRAD - Poslije najave predsjednika Srbije Borisa Tadića i načelnika generalštaba Zdravka Ponoša da bi Kumanovski sporazum trebalo revidirati, stručnjaci ocjenjuju da je taj dokument odavno prevaziđen i da ga je još ranije trebalo izmijeniti.

Podsjetimo, predsjednik Tadić izjavio je "Politici" da nema nijednog razloga da se taj sporazum iz 1999. ne promijeni s obzirom na to da je Srbija u međuvremenu pokazala da je faktor stabilnosti u regionu.

Sa stavom predsjednika Tadića da nema bezbjednosnog razloga da i dalje postoji zona zabranjenog leta, slaže se i načelnik generalštaba Zdravko Ponoš koji se sa zvaničnicima NATO-a i KFOR-a već dogovorio o ekspertskim razgovorima o reviziji tog sporazuma.

Njime je 1999. godine definisana kopnena zona bezbjednosti u kojoj nije smjela da bude jugoslovenska vojska, a avioni nisu smeli da lete bliže od 25 kilometara od administrativne granice sa Kosovom i Metohijom. 2001. godine, poslije oružane pobune albanskih ekstremista na jugu Srbije, srpske snage bezbjednosti ponovo su na tom prostoru, a vazdušna zona bezbjednosti smanjena je na pet kilometara.

Vojni analitičar Zoran Dragišić kaže da Kumanovski sporazum treba revidirati jer je to bio "mirovni sporazum između tadašnje SRJ i NATO-a, kojim se mi obavezujemo da prihvatamo misiju KFOR-a na Kosovu i kojim se definišu kopnena zona bezbjednosti i zona vazdušne bezbjednosti." Dragišić je naglasio da je taj dokument istorijski prevaziđen jer NATO i Srbija više nisu neprijatelji.

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da bi Srbija izmjenom Kumanovskog sporazuma mogla da dobije pravo da "sama odlučuje o upotrebi svojih snaga na jugu Srbije bez ograničenja spolja".

Kako objašnjava Radić, Srbija po Kumanovskom sporazumu ne može "da uvodi teško naoružanje u Kopnenu zonu bezbjednosti", kao i da postoji zona zabranjenog leta. Izmjenom tog sporazuma mogao da bude ukinut i pojam Kopnena zona bezbjednosti, koja obuhvata prostor od pet kilometara od administrativne granice sa Kosovom i Metohijom.

Nekadašnji komandant Združenih snaga bezbjednosti Ninoslav Krstić izjavio je da je Vojska Srbije već u kopnenoj zoni bezbjednosti, a da je vazdušna zona smanjena sa 25 na pet kilometara, kao i da od promjene Kumanovskog sporazuma očekuje ažuriranje "stanja na terenu".

Krstić je podsjetio da je po vojno-tehničkom sporazumu predviđeno da, po stvaranju uslova, komandant KFOR-a ima pravo da kontrolu letenja nad Kosovom i Metohijom vrati u nadležnost kontrole letenja tadašnje Jugoslavije.

- To nije učinjeno i kontrola letenja nije vraćena Srbiji, a po mojim saznanjima kontrolu letenja, pre godinu dana vodila je neka privatna firma iz Islanda - rekao je general u penziji Ninoslav Krstić.

Najavljene promjene

Kumanovski sporazum već je trebalo revidirati, a najavljenim promjenama može se očekivati i dalje smanjenje vazdušne zone bezbjednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.