Krili dokumenta o ubistvu Đinđića

Beograd - Ustavni sud Srbije je zatražio objašnjenje Vlade Srbije zašto je na dokumentaciju o atentatu na premijera Zorana Đinđića, na osnovu koje je nastao izveštaj Vladine komisije, stavljena oznaka "državna tajna".

Ovakvu odluku najviša sudska instanca donijela je deceniju poslije atentata na premijera jer je medijima uskraćen uvid u dokumenta na osnovu kojih je radila komisija, a što je vlada Mirka Cvetkovića onemogućila zbog, kako se pretpostavlja, evidentnih propusta u obezbjeđenju premijera.

Prema riječima predsjednika Fonda za razvoj demokratije, advokata Milenka Radić, u Srbiji su razne službe godinama ocjenjivale šta nosi oznaku državna tajna.

- U državnu tajnu, inače, treba da spada mali krug pitanja. Videli smo kako Vikiliks objavljuje državne tajne, da bi se ispostavilo da mnogo toga nije ni trebalo da bude strogo poverljivo. Time su očito neke službe i moćnici prikrivali nerad ili nemoć, a neretko i nezakonitosti u radu - kaže Radić uz ocijenu da je zbog dugogodišnje domaće prakse i u slučaju istrage ubijenog premijera vjerovatno bilo nekih zloupotreba.  

Izvještaj komisije koju je predvodio tada potpredsjednik Vlade Žarko Korać pokazao je da je bilo propusta u obezbjeđenju premijera i da je neophodna istraga unutar BIA i MUP-a. To se nikada nije dogodilo. Propusti u radu, prema objašnjenju Radića, takođe spadaju u nezakonitosti i zato treba vidjeti ko ih je pravio. On smatra da to neće biti lako jer se pokazalo da je riječ o zamršenom klupku odnosa gdje se nije znalo ko je dio vlasti, a ko "druga strana".

Da je u Srbiji "sve i svašta" označavano kao državna ili službena tajna ukazuje i bivši direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja Dobrivoje Radovanović. On smatra da je i dokumentacija koju je tzv. Koraćeva komisija koristila bez potrebe ponijela oznaku tajnosti.

- Interes države je bio da se zna što više detalja o tom slučaju i da javnost više sazna o organizovanom kriminalu u zemlji. Da su obelodanili te informacije, sprečili bi razne spekulacije, poluinformacije i neistinite priče koje su pratile atentat na premijera - kaže Radovanović.

On ukazuje da je institut državne tajne naslijeđe socijalizma i tadašnje vlasti koja se ponašala kao da je ugrožena s raznih strana, što za posljedicu ima da se i danas mnogo toga krije od građana.

Korać: Sve obelodaniti!

Predsjednik nekadašnje Komisije za ispitivanje funkcionisanja obezbjeđenja premijera Žarko Korać smatra da sva dokumenta koja je koristila komisija treba da budu dostupna javnosti jer kako kaže, ne vidi poseban razlog da se to krije.
- Reč je stenogramima izjava ljudi koje smo pozivali na razgovor, uhvaćenim telefonskim razgovorima nekih ljudi iz kriminalnog miljea pre atentata i dokumentima o osnivanju BIA i propisima o uređenju službe koje smo tražili na uvid i sve to vratili službi - kaže Korać za "Vesti".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.