Koštunica tas na vagi

BEOGRAD - Prošlonedjeljno postrojavanje stranaka u izborne kolone za osvajanje vlasti 11. maja, dalo je donekle nove obrise političke scene u Srbiji

Izvjesno je da će se glavna bitka u duboko podijeljenoj Srbiji voditi između Demokratske stranke i Srpske radikalne stranke, ali je i vjerovatno da niko neće imati dovoljno glasova da sam osvoji vlast, pa će novu vladu definisati stranački pregovori.

Sudeći prema izjavama partijskih funkcionera, moguće su najrazličitije kombinacije za buduću većinu, odnosno pokazuje se da nije nemoguće da skoro svako sa svakim može u kolo vlasti.

Mada se u startu vjerovalo da je odlazeći premijer i predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica izbore raspisao da bi na pošten način ozvaničio, početkom marta formiranu parlamentarnu koaliciju sa radikalima, njegovo ćutanje na treći poziv iz SRS-a o formiranju postizbornog saveza pokazalo je da takav scenario nije definitivan i u slučaju da dvije stranke, nakon izbora imaju parlamentarnu većinu.

Prema saznanjima "Glasa Srpske" u DSS-u, Koštunica je, svjestan snage od sedam odsto svog pulena, predsjednika Nove Srbije Velimira Ilića na nedavnim izborima za predsjednika, zacrtao da do 11. maja stigne na deset odsto glasova i pozicije nezaobilaznog faktora u formiranju nove vlasti.

Lider DSS-a ne računa na treći premijerski mandat, što su mu jasno do znanja stavili i DS i radikali, ali sebe vidi kao "tas na vagi" i "vladara iz senke", bez obzira na to ko će formirati novu vlast.

Da DS nije potpuno isključio DSS-NS ukazao je i funkcioner DS-a Oliver Dulić.

Sa druge strane Boris Tadić i njegove demokrate su pod okrilje primili više malih stranaka koje, s kapacitetom od 60.000 do eventualnih 200 hiljada glasova, ne mogu da pređu cenzus od pet odsto za ulazak u parlament, pa bi se njihovi glasovi u konačnom rezultatu rasuli na najjače stranke.

Odluka je uslijedila nakon februarskih istraživanja za stranačke potrebe kojima je G17 plus pao na 3,8 odsto, a u igri se našao i lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković koji je na januarskim izborima 2007. stigao do 3,38 procenata i bez velikih apetita u vlasti, s jedinom željom da se vrati u parlament. U političkim krugovima se spekuliše da je Drašković podrškom Iliću u prvom krugu izbora, trebalo i da ga prevede u "proevropski blok", što mu ipak nije pošlo za rukom.

DS očekuje da će im blizu 100.000 glasova donijeti i Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka.

Čanak se, prema našim saznanjima, obreo na izbornoj listi DS-a ne samo zato što je podržao Tadića na izborima za predsjednika, već i zbog računice žuto-plavog tabora da se Liberalno demokratskoj partiji oduzmu glasovi LSV koji su doprinijeli ulasku Čedomira Jovanovića u skupštinu.

Ovaj scenario u kojem se DS nije odrekao postizborne saradnje sa Jovanovićem je zamišljen i kao otklon od LDP-a, u slučaju da DS mora da sarađuje sa socijalistima Ivice Dačića, ojačanog Partijom ujedinjenih penzionera i Jedinstvenom Srbijom Dragana Markovića Palme naprasno okrenutog evropskom putu zemlje, u čemu se prikazao radikalnijim i od najradikalnijih DS-ovaca.

Dačić, koji se u nekoliko razgovora Tadiću nudio i nakon prošlogodišnjih januarskih izbora, kontakte sa liderom DS-a nije prekinuo, a dok se nada da će porasti i imati sa čim da pregovara poslije 11. maja, udobno drži dvije fotelje i čeka rezultate. Dok eventualnom postizbornom saradnjom sa Tadićem razmišlja o vlasti i ulasku u svjetsku partijsku asocijaciju Socijalističke internacionale, šef socijalista koji je oprao SPS od politike Slobodana Miloševića, zlu ne trebalo, računa i na eventualnu ulogu u kombinaciji sa DSS-om čija je "dvorska stranka", bio u pretprošloj Koštuničinoj vladi.

Da nove predizborne koalicije ne mogu krucijalno da pomjere birače smještene na dva suprotna pola, smatra direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja "Interaktiv risrč", Miroslav Šutić, koji objašnjava da bi Koštunica mogao da se sa sedam odsto i težnjom da ih poveća, nađe kao i eventualno LDP, u poziciji da trguje.

SPS prema njegovim riječima pokušavaju da povise rejting na penzionerima, ali ne mogu da računaju da bi ih to pojačanje moglo pomjeriti sa kretanja u okviru pet do sedam odsto glasova.

Jasno je, kaže Šutić, da radikali zovu DSS, jer im Koštunica više odgovara od socijalista kao praktičniji i važniji partner, pa ovaj istraživač ne isključuje da do takvog saveza i dođe, ako dobiju dovoljno glasova birača.

Manjinske partije mogle bi da budu važan faktor u formiranju nove vlasti. Mađarska zajednica, čije su se četiri stranke nakon višegodišnjeg raskola ujedinile oko Saveza vojvođanskih Mađara startuje sa nešto više od 90.000 osvojenih glasova sa februarskih predsjedničkih izbora i nada se sopstvenom poslaničkom klubu. Rukovođeni njihovim uspjehom, lider Liste za Sandžak Sulejman Ugljanin i predsjednik Romske partije i republički poslanik Srđan Šajn, pozvali su na objedinjavanje glasova svojih nacionalnih zajednica.

Vođa radikala Vojislav Šešelj i lider LSV-a Nenad Čanak, sve su procjene, mogli bi da umanje izborni rezultat SRS-a i DS-a.

Radikalima bi povratak bedževa sa Šešeljevim likom na revere i činjenica da će vođa iz Ševeningena biti nosilac liste, mogli da odbiju dio glasova manje radikalnih birača koje je privukla priča o socijalnoj pravdi i borbi protiv korupcije. Čanak sa stavovima o Kosovu koji se kose sa DS-ovim "i Kosovo i Evropa", može da ošteti demokrate, za glasove demokratski orijentisanih birača koji su protiv odricanja od južne pokrajine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.