Korona virus i Srbija: Ko su Darija Kisić Tepavčević, Predrag Kon, Goran Stevanović i Branimir Nestorović

G.S.
Korona virus i Srbija: Ko su Darija Kisić Tepavčević, Predrag Kon, Goran Stevanović i Branimir Nestorović

Prvi slučaj korona virusa u Srbiju je zabilježen 6. marta, a država je sedam dana kasnije oformila i Krizni štab za suzbijanje ove bolesti.


Pored premijerke Ane Brnabić i ministra zdravlja Zlatibora Lončara, na listi članova Kriznog štaba našla su se i imena stručnjaka epidemiologa.

Većina nestručne javnosti je nekada i čula za doktora Predraga Kona, ali najčešće u sezoni gripa.

Danas njegovo ime vjerovatno svako u Srbiji zna, kao i za doktore Dariju Kisić Tepavčević, Branislava Tiodorovića, Gorana Stevanovića, ali i Branimira Nestorovića.

Ovo su njihove biografije, prije nego što se pojavio korona virus.

Predrag Kon: Od Armije, preko SARS-a i "O, sole mio"

Rođen je u Beogradu 1955. godine. Kao dijete je nekoliko godina živio u Vašingtonu, gdje je radio njegov otac. Engleski zato govori kao srpski, prenosi Danas.

Ovaj list piše i da je Kon imao dve velike pasije - muziku i medicinu.

Porodica se vraća u Srbiju i Kon 1981. godine završava Medicinski fakultet u Beogradu.

Epidemiologiju je specijalizirao deset godina kasnije na Vojnomedicinskoj akademiji.

U ovoj ustanovi je radio narednih 15 godina, piše Istinomer.

Radio je i kao ratni epidemiolog.

Tokom 1991. i 1992. godine, radio je "u Krajini i zapadnom Sremu kao referent saniteta za preventivnu medicinsku zaštitu", stoji u njegovoj zvaničnoj biografiji. Do 1995. godine bio je načelnik Odjeljenja za medicinsku informatiku u 1. Armiji.

U Gradski zavod za javno zdravlje dolazi 2001. godine kao načelnik Sektora za imunizaciju i u ovoj ustanovi ostaje do 2014. godine.

Kon je tri godine bio koordinator projekta "Jačanje nadzora nad zaraznim bolestima u Srbiji" Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.

U vrijeme epidemije SARS-a 2003. godine postavljen je za šefa tima epidemiologa.

Učestvovao je u izradi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti 2004. i izradi Pravilnika o imunizaciji i zaštiti lekovima 2006. i 2017. godine. Pet godina je bio predsjednik posebne ljekarske grupe u toku pandemije gripa u Srbiji.

Nosilac je Medalje za vojne zasluge i Povelje Srpskog lekarskog društva.

Kon je stric pjevača i kompozitora Marka Kona, koji je Srbiju predstavljao na Evrosongu 2009. godine.

Od muzike se, pišu mediji, nije odrekao pa su poznate njegove izvedbe na gitari, a voli i solo pjevanje.

O njegovom izvođenju arije "O, sole mio" pisalo se i u medijima.

Izjave koje treba zapamtiti:

"Epidemija korona virusa trajaće sigurno šest nedelja, ali ako u tom periodu ostanemo u izolaciji, sprečićemo dalje širenje zaraze i nagli porast obolelih, i samim tim, pobedićemo".

"Sama epidemija ne može da se završi. Ona može samo da se razvuče i da se ta kriva spljošti".

Darija Kisić Tepavčević: Batut i lapsus

Rođena je 1975. godine u Sarajevu, a radi kao vanredna profesorka na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Stručna oblast joj je epidemiologija.

Medicinski fakultet u Beogradu završila je 2001. godine, gdje je i magistrirala i doktorirala u oblasti izučavanja multiple skleroze, stoji u njenoj zvaničnoj biografiji.

Zamjenica je direktorke Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut.

Na sajtu Ocijeni profesora, studenti su joj dali - 3.75.

Tokom epidemije pominje se i njena izjava o tome kako je prvi slučaj korona virusa zabilježen u Srbiji 1. marta, nekoliko dana prije nego što je Srpska napredna stranka organizovala masovno skupljanje potpisa.

Kisić Tepavčević je izjavila da je u pitanju - lapsus i da je prvi slučaj zbilježen 6. marta, dva dana nakon što se završilo prikupljanje potpisa za parlamentarne izbore.

Izjave koje treba zapamtiti:

"Bez obzira na povećano testiranje, samoizolacija nema zamenu, ona je ključna. Nema veze da se svako jutro testiramo, a posle da se krećemo i na kraju dana sve se promeni. Posebno će se akcenat staviti na testiranje zdravstvenih radnika i porodica onih koji imaju infekciju.

"Tragamo za virusom, ne smemo dozvolimo da od onog ko ima infekciju, pređe na neku drugu, slabu osobu. Moramo da zaustavimo lanac prenošenja infekcije".

Goran Stevanović: "Srpski doktor Haus"

Rođen je 1972. godine u Beogradu.

Direktor je Klinike za infektivne i tropske bolesti i načelnik Odjeljenja za kliničku farmakoterapiju, stoji na sajtu ove ustanove.

Na Klinici je zaposlen od 2000. godine, piše u biografiji koju je dostavio uz doktorat.

Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu sa prosječnom ocjenom 9.42.

Magistrirao je u oblasti izučavanja imunologije, a prvu godinu specijalističkih studija je završio u oblasti infektologije.

Doktorirao je 2012. godine sa tezom "Klinički značaj vanplućne tuberkuloze u diferencijalnoj dijagnozi nejasnog febrilnog stanja". Mentor mu je bio doktor Mijomir Pelemiš, koji je takođe član Kriznog štaba.

Zašto ga mediji upoređuju sa glavnim likom serije Doktor Haus- ljekarom koji riješava naizgled nerješive slučajeve?

"Jedna mlada Beograđanka stigla je kod nas nakon što ju je mesec dana mučila povišena temperatura, a lekari nisu znali šta joj je", rekao je Stevanović za Blic 2016. godine.

"Počeli smo od analize na bakterijske i gljivične izazivače i dobili negativne rezultate. Zatim smo izvršili pretragu imunoloških, pa malignih bolesti, ali rezultati nam nisu dali odgovor.

"Posle dva meseca svih raspoloživih testova, došli smo do poslednje opcije koju Klinički centar može da ponudi - pozitronske emisione tomografije, metode kojom se snima celo telo i pokazuje gde se nešto dešava i odakle dalje da krenete.

"Čak i kad su nalazi negativni, uvek u njima nađete nešto što će vas uputi dalje. Pokazalo se da su u pitanju pluća. Otkrili smo sarkoidozu, iako su raniji testovi na tu bolest bili negativni."

Zbog ovog i još nekoliko primjera, Blic je Stevanovića nazvao doktorom kod koga dolaze ljudi za koje "niko ne zna šta im je".

Od početka epidemije poznat je kao neko ko upozorava na najgore scenarije i moli roditelje da ostanu sa decom kod kuće.

Sekretar je Srpskog udruženja za antimikrobnu hemoterapiju.

Od 2003. godine radi kao asistent na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu.

Na čelu je Komisije za unapređenje kvaliteta rada Kliničkog centra Srbije.

Izjave koje treba zapamtiti:

"Moramo da se sklonimo sa ulica i javnih mesta koliko je god moguće.

"Ja imam troje dece, povilene ako su u kući po ceo dan. Deca nisu ugrožena kao deca, ne oboljevaju od teške kliničke slike, ali deca su vrlo efikasan rasadnik infekcija.

"Deca apsolutno mogu biti prenosnici zaraze i zato se i na njih odnose mere zabrane i ograničenja jer deci ne možete objasniti razloge socijalne distance kao preventivnu meru protiv širenja korona virusa".

Branislav Tiodorović:Stručnjak sa lokala

Rođen je u Vranju, a diplomirao na Medicinskom fakultetu 1976. godine.

Radi kao direktor Instituta za javno zdravlje u Nišu, a u njegovoj biografiji stoji i da je profesor na Medicinskom fakultetu u Nišu.

Objavio je devet knjiga.

Tokom 1990-tih bio je direktor Kliničkog centra Niš, piše Danas.

Jedan je do rijetkih stručnjaka koji su u Kriznom štabu, a da ne radi u Beogradu.

Izjave koje treba zapamtiti:

"Ako se budemo pridržavali svega, očekujem da ćemo uspeti da što više spustimo eksponencijalnu krivu i razvučemo distribuciju obolelih, a da oko Uskrsa imamo pik, što je moguće s obzirom na broj građana koji je došao iz inostranstva".

Branimir Nestorović: Politika i pedijatrija

Rođen je 1954. godine u Beogradu.

Radi kao načelnik Odjeljenja za alergologiju i pulmologiju na Univerzitetskoj dečijoj klinici. Zaposlen je od 1979. godine.

Redovni profesor je i na Medicinskom fakultetu u Beogradu na katedri za pedijatriju od 2002. godine.

Živeo je u Obrenovcu, gdje završio gimnaziju, piše u zvaničnoj biografiji.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1979. godine, a doktorirao 1985. na temi Polenska alergija kod djece.

Specijalizovao se za pedijatriju, pulmologiju i alergologiju.

Ima privatnu ordinaciju, a bio je pomoćnik ministra obrazovanja u vrijeme Miloševića, rekao je u emisiji Govornica na RTV Marš iz Valjeva.

Dodao je i da je bio član SPO i Demokratske stranke.

Izjave koje treba zapamtiti prije proglašenja epidemije:

"Ne mogu da verujem da se narod koji je preživeo sankcije, bombardovanje, svakojaka maltretiranja, uplašio najsmešnijeg virusa u istoriji čovečanstva."

"Evo da kažem za žene. Estrogeni definitivno štite žene, one imaju blage oblike i ne umiru od ovog virusa.

"Dakle, žene, slobodno u šoping u Italiju, jer čujem da će tamo sada biti veliki popusti, zato što niko živ sad neće da ide tamo. Samo pripremite muževe za to mentalno."

Nakon proglašenja vanrednog stanja:

"Beograd je potencijalno problem i ponovo bih apelovao na građane da poštuju mere. Mi smo u trećoj sedmici epidemije, za sada se držimo dobro sa osamdesetak ljudi dnevno, što nije veliki broj", rekao je Nestorović. (BBC na srpskom)

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana