Predsjednik Tadić je rekao hrvatskom predsjedniku da se stratišta kao što je Jasenovac, ali i sva ostala, ne smiju zaboraviti, a da se svi koji su počinili zločine moraju naći pred licem pravde, piše u saopštenju
BEOGRAD - Kabinet predsjednika Srbije Borisa Tadića demantovao je juče navode zagrebačkog "Večernjeg lista" da su se Tadić i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić složili tokom razgovora u Zagrebu da teme Drugog svjetskog rata budu stavljene "ad akta", uključujući broj žrtava u Jasenovcu.
Predsjednik Tadić rekao je, naprotiv, hrvatskom predsjedniku da se stratišta kao što je Jasenovac, ali i sva ostala, ne smiju zaboraviti, a da se svi koji su počinili zločine moraju naći pred licem pravde, rečeno je agenciji Tanjug u Kabinetu predsjednika Srbije.
Tadić i Mesić razgovarali su na sastanku u Zagrebu o nevinim žrtvama u logoru Jasenovac, Jadovnu i u akciji "Oluja", a srpski predsjednik je u tom kontekstu rekao da se on lično nikad neće baviti prebrojavanjem žrtvama, precizirano je u kabinetu.
- To ostavljam istoričarima. Za mene je svaka nevina žrtva prevelika- rekao je Tadić, kako je prenijeto nacionalnoj agenciji.
Stratišta kao Jasenovac i sva ostala ne smiju se nikada zaboraviti, a žrtvama treba odati dužno poštovanje, naveo je Tadić tom prilikom.
On je takođe iznio čvrst stav da sve koji su počinili zločine treba izvesti pred lice pravde.
Govoreći sa Mesićem o svom izvinjenju hrvatskom narodu za zločine počinjene nad njegovim pripadnicima, predsjednik Tadić je rekao hrvatskom predsjedniku da slične gestove očekuje od svih svojih kolega u regionu, navedeno je za Tanjug u Kabinetu predsjednika Srbije.
Zagrebački "Večernjak" prenio je juče da su se Tadić i Mesić složili tokom razgovora, na marginama Energetskog samita, da se teme Drugog svjetskog rata zauvijek stave "ad akta", tj. bace u zaborav.
Kako je naveo list, riječ je o Mesićevoj inicijativi s kojom se Tadić složio.
Zagrebački dnevnik je podsjetio da hrvatska strana smatra da bi završetak priče o Drugom svjetskom ratu trebalo da uključi i izbacivanje brojke od 700 hiljada žrtava u Jasenovcu iz službene srpske istoriografije, kao i "smiještanje četničkog pokreta u realni kontekst".
