Ima li energetski sporazum o izgradnji gasovoda samo ek

Uspije li Rusija da ovlada energetskom imovinom Srbije, to bi moglo ugroziti projekat "Nabuko", koji podržava EU, kojim bi gas bio transportovan iz Kaspijskog regiona prema Evropi, preko Turske i Balkana, zaobilazeći Rusiju, smatra Nikolas Gvozdev

SRBIJA je jedan od ključnih energetskih tranzitnih koridora i u interesu Rusije je da ovlada njenom infrastrukturom i nije isključeno da uz to vezuje svoju diplomatsku podršku rješenju statusa Kosova, ocijenili su strani analitičari povodom najave potpisivanja energetskog sporazuma između Srbije i Rusije, prenio je Tanjug. Saradnik Niksonovog centra u Vašingtonu i ekspert za Rusiju Nikolas Gvozdev smatra da onaj ko ima "jaku kontrolu nad infrastrukturom Srbije ima kontrolu nad jednim od najvažnijih koridora za evropsku trgovinu i transport". - Očigledno je da Rusija želi najprije da ekonomski, a onda i politički, ovlada Evropom - naveo je Gvozdev, dodajući da je to dio šireg plana kako da Moskva izmijeni svoj uticaj u Evropi, a ne samo na Balkanu. Američki analitičar je objasnio da takva strategija Rusije podrazumijeva da Moskva ima ključne pozicije u raznim dijelovima Evrope, koje bi poslužile za ostvarenje ruskog ekonomskog i političkog uticaja. - Uspije li Rusija da u potpunosti ovlada energetskom imovinom Srbije, to bi moglo ugroziti projekat "Nabuko", koji podržava Evropska unija, a kojim bi gas bio transportovan iz Kaspijskog regiona prema Evropi, preko Turske i Balkana, zaobilazeći Rusiju - smatra Gvozdev. Govoreći o dugoročnim ciljevima Moskve, on je naveo da bi ulazak ruskih kompanija u poslovni život evropskih zemalja učinio Rusiju počasnom članicom Unije, prenio je radio Slobodna Evropa. Italijanski analitičar Federiko Bordonare je istakao da je Kosovo i Metohija važna karika u cijelom lancu i "svojevrsnoj političkoj trgovini između Moskve i Beograda". - Očigledno je da Rusi žele da igraju značajniju ulogu na srpskom energetskom tržištu. Vjerovatno uz to vezuju i svoju diplomatsku podršku rješavanju statusa Kosmeta, a sve da bi bili osigurani interesi Gasproma i njegova prisutnost na srpskom tržištu - naveo je Bordonare. I ruski analitičar Fjodor Lukjanov vjeruje da će Rusija od Srbije dobiti određenu nadoknadu zbog podrške oko Kosmeta. - Bilo bi vrlo čudno kad Rusija, koja aktivno politički brani Srbiju, ne bi pokušala da političku podršku pretvori u ekonomsku prednost - rekao je Lukjanov. Projekat izgradnje gasovoda "Južni tok" jedan je od sada najvećih, ako ne i najveći, u gasnom sektoru u svijetu i on je zajednički projekat ruskog giganta "Gasproma" i italijanske energetske kompanije ENI, kojim će se prirodni gas transportovati iz Rusije, a moguće i iz centralne Azije, u Evropu preko Crnog mora. Podvodni dio gasovoda, u dužini od 900 kilometara, povezivaće rusku obalu Crnog mora i bugarski grad Burgas, a površinski dio će se sastojati od dva kraka. Jedan krak će ići kroz Bugarsku i Grčku, preko Jadranskog mora do italijanskog grada Brindizija, dok će se drugi protezati u pravcu sjever-zapad, a moguće su dvije rute: kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku i Austriju ili kroz Bugarsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju. Magistralni gasovod kroz Srbiju, od Dimitrovgrada do hrvatske granice, biće investicija vrijedna oko milijardu evra, a njegova dužina biće oko 400 kilometara, s mogućnošću da se jedan krak odvoji prema Republici Srpskoj. Posjeta Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov potvrdio je juče da će Moskvu narednih dana posjetiti predsjednik i premijer Srbije, Boris Tadić i Vojislav Koštunica. - Srpsko rukovodstvo i predsjednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica obratili su se sa molbom da dođu u Moskvu. Mi smo spremni da se sa njima sretnemo - rekao je Lavrov na konferenciji za novinare. Lavrov je naglasio da između rukovodstva dvije zemlje postoje "dobri, prijateljski odnosi". Lavrov je dodao se Rusija "nikada nije miješala u procese koji se odvijaju u Srbiji". Korist Američki stručnjak za energetiku Kenet Medlok ocijenio je da bi Srbija mogla da ima koristi od energetskog sporazuma sa Rusijom, ako bude podrazumijevao isporuke gasa srpskoj privredi ispod tržišne cijene, što bi moglo pozitivno da se odrazi i na odluku velikih kompanija da presele svoje aktivnosti u Srbiju. - Time što obezbijedite ruski gas po cijeni nižoj od tržišne, vi privlačite firme koje troše velike količine gasa. Takve firme zbog jeftinijeg gasa mogu da odluče da se iz drugih zemalja u istočnoj Evropi presele u Srbiju ili da prošire svoje poslovne aktivnosti u Srbiji - rekao je Medlok britanskom Bi-Bi-Siju. Američki stručnjak za energetiku je, ipak, upozorio da bi ruska strana mogla u budućnosti da otvori pitanje cijene gasa, kao što je ranije učinila u Bjelorusiji, Ukrajini i Gruziji. - Rusija jednostavno može da promijeni pravila igre, tako što na primjer obustavi isporuke gasa, da bi drugu stranu primorala na pregovore o novoj cijeni. Čak i ako Srbija sa Rusijom postigne dogovor o kupovini ruskog gasa po cijeni ispod tržišne, to ne mora da znači da će taj dogovor dugoročno biti poštovan - naveo je Medlok, stručnjak Univerziteta Rajs u Teksasu. Prema njegovom mišljenju, gasovod "Južni tok" je posljedica želje "Gasproma" da sebi obezbijedi korist od eksploatacije gasa u zemljama koje izlaze na Kaspijsko more. - Ako Rusija, zahvaljujući 'Južnom toku', sebi obezbijedi tržišta u Evropi, to će primorati proizvođače gasa u kaspijskom regionu da i dalje svoj gas izvoze preko ruskih gasovoda. 'Gasprom' time sebi obezbjeđuje značajan prihod - ocijenio je Medlok. Presedan Sergej Lavrov rekao je juče da Rusija nikada nije izjavila da će odmah priznati Abhaziju i Južnu Osetiju, ukoliko Kosovo i Metohija postane nezavisno. - Rusko rukovodstvo to nikada nije govorilo - rekao je Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare. On je istakao da će nezavisnošću Kosmeta "objektivno" biti stvoren presedan i to ne samo za Južnu Osetiju i Abhaziju, već za oko 200 različitih regiona u svijetu. Lavrov je odbacio ocjene da Rusija istupa sa "tvrdom pozicijom o Kosmetu, upozoravajući da će biti stvoren presedan, a da u suštini samo to čeka, da bi počela da priznaje sve oko sebe". - Mogu da nas optužuju za bilo šta, ali za to ne - rekao je Lavrov i dodao da Rusija razumije destabilizujući efekat separatističkih procesa i da je i sama nedavno to osjetila. Na pitanje šta će učiniti Rusija ukoliko Kosovo i Metohija postane nezavisno, on je odgovorio da je to "pozicija poraza" i da sada sve treba učiniti da bi problem Kosmeta bio riješen u okvirima međunarodnog prava i principa OEBS-a o nenarušavanju granica, ukoliko se dvije strane ne bi dogovorile drugačije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.