I Slovenci hoće Titov sef

Beograd - Ambasada Republike Slovenije tražila je od Prvog osnovnog suda u Beogradu da im dostavi spiskove sa stvarima nađenim u "depou 555", poznatijem kao Titov sef.

Pred ovim sudom vodi se ostavinska rasprava između nasljednika poslije smrti bivšeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza.

"Sud nam je dostavio podnesak koji je u ime Ambasade Republike Slovenije uputio ambasador, da je ova država kao nasljednica SFRJ zainteresovana za izvještaj o tome šta je nađeno u sefu", kaže za Novosti zastupnica Zlatice i Miše Broza, Violeta Kočić-Mitaček.

Ambasadu su iz Generalnog sekretarijata predsjednika Srbije, kom su se prvo obratili, uputili na sud. To je prva država nastala iz bivše Jugoslavije koja je i zvanično tražila da se na neki način uključi u ostavinski postupak iza Brozove smrti, vjerovatno računajući da bi nađeno blago trebalo da bude stvar sukcesije između bivših republika.

Zastupnici Brozovih nasljednika o ovom zahtjevu treba da se izjasne u roku od 15 dana, a kako su nam nam potvrdili i Violeta Kočić-Mitaček i Goran Petronijević, zastupnik Titovog unuka Joške Broza, oni će se usprotiviti.

"Stvari nađene u sefu nisu predmet sukcesije i ne postoji pravni osnov da se Slovenija uključi u postupak", kaže Petronijević. "Osim Slovenije, u postupak je tražilo da se uključi i Republičko javno pravobranilaštvo, kao predstavnik države Srbije. I njihov zahtev je neosnovan i neuredan, pa bi sve zahteve izuzev podneska porodice Karađorđević, trebalo odbaciti kao neuredne i neosnovane".

Kako Petronijević objašnjava, uredan zahtjev sudu podrazumeva da zainteresovana strana navede pojedinačno šta sa spiskova potražuje. Ne može da se uloži zahtjev po sistemu "da vidimo šta tamo ima, pa možda je nešto naše".

Istovremeno, Slovenija do dana današnjeg nije vratila skupocenu zbirku automobila pozajmljenih iz Beograda za izložbu, pred rat. Oni su u Tehničkom muzeju Slovenije, a od 17 vozila, 11 je u vlasništvu Muzeja istorije Jugoslavije, a dva Vojnog muzeja na Kalemegdanu.

Među njima su "horh glazer", kabriolet iz 1938, i blindirani "pakard" iz 1937, za koji se vjeruje da je poklon Staljina, i da vrijedi najmanje dva miliona dolara. Među najskupljim kolima sa spiska je blindirani "mercedes kupe" iz 1939. Nekoliko sličnih modela prodato je na svjetskim aukcijama posljednjih godina za 4,6 - 9 miliona dolara.

"Slovenci se ponašaju: 'ono što je kod nas to je naše, a ono što je kod vas, to je zajedničko'. Zato sud treba te zahteve da odbaci ", smatraju zastupnici Brozovih.

Na njihovo veliko iznenađenje, sud im je dostavio na izjašnjenje još jedan podnesak, u kom čovjek čija je porodica stradala poslije Drugog svetskog rata i kom je oduzeto stado koza, takođe traži da se uključi u ostavinski postupak, i tako se obešteti. Advokati ovaj zahtjev smatraju pravno neosnovanim i nije im jasno zašto ga sud odmah nije odbacio.

Nasljednici Broza treba ne samo da se izjasne o podnescima koji su im dostavljeni, već i da sudu nabroje pokretnosti koje potražuju. Ovaj zahtjev suda ocijenjuju kao besmislen, jer im do kraja nisu dostavljeni svi spiskovi sa imovinom ostalom iza doživotnog jugoslovenskog predsjednika.

Rebublike "dijele" ordenje i nakit

U "depou 555", poznatijem kao "Titov sef", većina nađenih stvari pripadala je dinastiji Karađorđević, što je potvrdio i ovlašćeni sudski vještak kog je angažovala tročlana komisija predsjednika Srbije. Među njima je mnoštvo nakita, ordenja i satova sa kraljevskim monogramima. Ukoliko ovo i sud potvrdi, proizilazi da Slovenci traže da privatna imovina članova kraljevske porodice bude podjeljena među bivšim republikama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.