Hrvati profitirali od ubistva Đinđića

BEOGRAD - Evropski komesar za spoljnu politiku Kris Paten prilikom posjete Zagrebu 13. marta 2003. godine, prema depeši iz američke ambasade u hrvatskoj prestonici, prenio je tadašnjim hrvatskim vlastima da njihova aplikacija za članstvo u EU "neće biti ometana oživljavanjem nestabilnosti u susjednoj Srbiji".

- U stvari, njemu je bilo jasno da će Đinđićevo ubistvo poboljšati izglede hrvatske aplikacije, bez obzira na loše ili dobre podatke hrvatske vlade o usklađenosti sa evropskim političkim uslovima, zato što EU Hrvatsku vidi, i želi da tako i ostane, kao zemlju relativne stabilnosti u regionu. Samo veliki problem s Hagom bi poremetio taj kolosijek - piše u depeši sačinjenoj dan nakon ubistva Đinđića.

Paten se tada sastao sa hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivicom Račanom i ključnim parlamentarcima, ali su sastanci bili kratki zbog Đinđićevog ubistva i Paten je trebalo da ode u Beograd.

- Paten je bio zabrinut da je pritisak međunarodne zajednice na Srbiju zbog Haškog tribunala bio surov i da je doprinio ubistvu - stoji u ovom dokumentu.

Prema depeši iz američke ambasade u Hrvatskoj, koja je napisana 1. aprila 2003. godine prilikom posjete generalnog sekretara NATO lorda Džordža Robertsona Zagrebu, hrvatski premijer Ivica Račan savjetovan je da spriječi diskusiju o bjekstvu haškog optuženika Gotovine izjavom da "u osvit Đinđićevog ubistva Hrvatska smatra da je vrijeme da krene protiv ljudi umiješanih u ratne zločine u Jugoslaviji i RS".

Džordž Robertson

- Robertsonova poruka o saradnji s Hagom bila je samo izraz razumijevanja - piše u depeši, gdje se dodaje da su Amerikanci "razočarani što je Robertson možda ostavio hrvatsku vladu u utisku da će ubistvo Đinđića možda ohrabriti međunarodnu zajednicu da olabavi pritisak za reforme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.