Heroji 5. oktobra deset godina kasnije

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Heroji 5. oktobra deset godina kasnije

BEOGRAD - Heroji toga dana kada su građani Srbije srušili režim Slobodana Miloševića, koji su upali u Narodnu skupštinu, krenuli da zauzmu TV Bastilju, ustali protiv krađe svog glasa, nisu bili samo političari, tadašnji lideri DOS-a.

Bili su to i istinski revolucionari, junaci Petog oktobra: Bagerista Džo, Branko Ilić, Srđa Popović, Bogoljub Arsenijević Maki.... Svi oni doprinijeli su da se Srbiji desi 5. oktobar.

Bagerista Džo  

Ljubiša Đokić, poznatiji kao Bagerista Džo, postao je heroj kada je 5. oktobra 2000. sa Čukarice svojim bagerom krenuo na Saveznu skupštinu. Zbog njega je Peti oktobar nazvan "bager revolucija". Od tada se s vremena na vrijeme pojavljivao u javnosti istupajući protiv vlasti.

Štrajkovao je glađu ispred Vlade 2003. nezadovoljan ekonomskom situacijom u zemlji. Dvije godine kasnije riješio je da za sve "radne ljude Srbije" zatraži azil na teritoriji na kojoj bi mogli da žive od svojih deset prstiju. Zbog nemanja para da popravi svoj čuveni bager ponudio ga je na javnu aukciju 2007. godine.

Bager je ponovo izvezao na ulicu prošle godine kada se pridružio studentima koji su blokirali grad nezadovoljni odlukama Vlade o upisu sljedećih godina studija.

Branko Ilić  

Jedan od medijski najpoznatijih članova Otpora. U vrijeme rušenja Miloševića bio je student Filološkog fakulteta. Imao je čast da otputuje u Stokholm i sa saborcem Miljanom Jovanović u ime Otpora primi MTV nagradu "Free your minde".

Povodom desetogodišnjice Otpora rekao je da je još te noći u Stokholmu znao da je sa pokretom gotovo.

- Samo ime kaže - Otpor. Otpor je ka nečemu i nije pozitivistički pristup stvarima, otpor ne kaže - ja se borim za, otpor kaže - ja se borim protiv. Otpor se i izborio protiv jednog diktatora i parčeta njegovog sistema i onda više nije bilo razloga da postoji nešto kao takva organizacija - rekao je on.

Poslije toga se povukao iz javnosti i političkog djelovanja. Prema podacima sa njegovog "Fejsbuk" profila, u međuvremenu je završio još i Klasične nauke na Filozofskom fakultetu i Holističke studije na Duhovnoj akademiji. Mediji su pisali da živi u SAD gdje se bavi muzikom.

Ivan Marović

Najveći junak Otpora i jedan od neprikosnovenih autoriteta na demonstracijama. Moglo bi se reći da je u međuvremenu postao "revolucionar po zanimanju". Preko NVO "Centar za nenasilni otpor" učestvovao je u "pravljenju" revolucija u Gruziji, Libanu i Ukrajini gdje je obučavao organizatore "narandžaste revolucije". U SAD, gdje živi, napravio je kompjutersku igricu "A Force More Powerful", strategiju o nenasilnim metodima svrgavanja režima. Piše blog za B92.

Danas kaže da je najveća tekovina Petog oktobra što se u posljednjih deset godina niko nije usudio da pokrade izbore.

- Ja danas ne strahujem, niti bilo ko od mojih prijatelja strahuje, da će neko da nas obuče u uniforme i pošalje na front, i smatram da se u tom smislu situacija u Srbiji stabilizovala i normalizovala - rekao je Marović.

Bogoljub Arsenijević Maki

Bogoljub Arsenijević Maki, valjevski slikar i ikonopisac, jedan od heroja 5. oktobra, za sebe nije tražio ništa. Povukao se u anonimnost, slikao feske i bavio se svojom porodicom. Ali država nije zaboravila njega. Uhapšen je prošlog mjeseca zbog toga što je 12. jula 1999. godine na Gradskom trgu u Valjevu predvodio veliki miting građana protiv Miloševićevog režima. Počeo je štrajk glađu, a pušten je na slobodu jer ga je pomilovao Boris Tadić.

Kada je 5. oktobra 2000. godine rušen režim Miloševića, ispred Savezne skupštine, Maki je bio u prvim redovima.

- Nikad se time nisam hvalio. Verovatno sam jedini čovek koji od nove vlasti nije hteo ama baš ništa da uzme. Nisam, čak, ni državu tužio za odštetu što sam za vreme Miloševića ležao u zatvoru - kaže Maki.

Smatraju ga za urbanu legendu Valjeva. Bio je pjesnik, crtač, rok muzičar, vlasnik privatne štamparije i novina. U Valjevu je svojevremeno osnovao Republiku Koloniju. Politika ga ne interesuje, nikad nije bio član neke partije. Ima petoro djece.

Rudari Kolubare  

Glavni akteri štrajka na površinskim kopovima oko Lazarevca deceniju kasnije tvrde da se Peti oktobar ne bi ni desio da "Kolubara" tada nije stala i zatim ustala. Rudari su zaustavili mašine još 29. septembra, Sindikat ih je podržao iste večeri, a Radio Lazarevac je umjesto redovnog programa počeo da izvještava šta se događa na kopovima oko kojih je počela da pristiže policija.

Prvi koji je iz DOS-a stigao u "Kolubaru" bili su Boris Tadić i Nebojša Čović. Đorđe Balašević ih je 12. oktobra častio koncertom u Tamnavi. Danas kažu da su ponosni na to što se demokratska Srbija stvarala u "Kolubari", ali su razočarani kako je ta demokratska Srbija ispala.

Pesnica 5. oktobra kampanja "Gotov je"

Iako je nastao 1998. godine, u početku studentski, pokret Otpor odigrao je možda ključnu ulogu u mobilisanju i usmjeravanju energije građana Srbije ka promjeni vlasti u Srbiji. Od početnih otpora represivnim mjerama na univerzitetu do okupljanja opozicije, Otpor i njegova pesnica su postali zaštitni znak protesta.

- Peti oktobar je samo jedan od koraka u srpskoj nenasilnoj revoluciji. Prvi i mnogo važniji bio je masovna mobilizacija, kontrola izbora i promena svesti kroz kampanju "Gotov je". Slede dani masovne mobilizacije u Srbiji, početak generalnog štrajka, i vrlo važan početak štrajka u Kolubari. Uopšte uzevši, 5. oktobar je bio samo dan završnog udarca - ocjenjuje jedan od osnivača Otpora Srđa Popović, danas savjetnik premijera Srbije za ekologiju.

Ističe da nikada ne treba zaboraviti da su Srbi vlast promijenili na izborima 24. septembra, a ne na ulici.

- Generalni štrajk i osvajanje Skupštine i televizije bilo je samo odbrana izbornih rezultata od Miloševića koji se u tom trenutku ponašao kao uvređeni dečak koji neće da prizna poraz - ocjenjuje Srđa Popović za B92.

- Otpor je nastao kao spontani odgovor jedne generacije na nesrećnu političku situaciju devedesetih i njen kritični momenat je 1998. godina. Ta generacija, rođena između 1965-1980. bila je ključna za promene u Srbiji - sjeća se Popović generacije koja je osnovala Otpor.

Dodaje da generacija koja je osnovala i nosila Otpor više nije tako mlada i putevi su je odnijeli na nekoliko strana.

- Dobra vest koja mene stvarno raduje je da su to mahom normalni i uspešni mladi ljudi. Neki su otišli u pečalbu, kao Ivan Marović ili Vukašin Petrović, drugi u biznis kao Sloba Đinović, neki u politiku kao Cole Homen, Neca Konstantinović ili Dejan Ranđić i Ivan Andrić, neki u diplomatiju, kao Joca Ratković ili Vlada Pavlov ili pak u umetnost ili advertajzing kao Duda Petrović ili Milja Jovanović. Najvažnije je da smo svi ostali dobri prijatelji i nikad jedni o drugima ružnu reč nismo rekli - kaže Popović.

Zoran Đinđić mozak 5. oktobra

Neosporni motor i mozak 5. oktobra bio je Zoran Đinđić. Đinđić je smatrao da je režim potcijenio snagu narodne volje da odbrani izborne rezultate. Čak i veče uoči 5. oktobra očekivanja režima su bila da će to biti još jedan od brojnih mitinga opozicije kada se okupi 100.000 ljudi koji se raziđu poslije govora.

Prisjećajući se oktobarskih događaja, Đinđić je naveo da je tek 11. oktobra 2000. godine postao siguran da Vojska neće reagovati. Osim toga, osnove poluge vlasti na republičkom nivou i dalje je držao Milošević, a DOS čak ni u saveznom parlamentu nije imao većinu, jer je DPS Mila Đukanovića bojkotovao izbore.

Opšta je ocjena da je baš Đinđić bio alfa i omega operacije 5. oktobar, ali i njegova najveća žrtva. Političar koji obećava postao je prvi premijer postmiloševićevske Srbije 25. januara 2001. Mučki je ubijen 12. marta 2003. kada je krenuo u odlučujuću borbu protiv organizovanog kriminala.

- Ključnu ulogu u 5. oktobru imao je Zoran Đinđić. Njegova uloga je nemerljiva, kao i uloga Vuka Draškovića, koji je 9. marta pokrenuo masivan otpor vlasti Slobodana Miloševića - rekao je juče predsjednik Srbije i Đinđićev nasljednik na čelu DS-a Boris Tadić.

On je podsjetio i na ulogu Otpora i nevladinih organizacija, kao i radnika Kolubare.

- Bez svih njih ne bi bio moguć 5. oktobar - rekao je Tadić na konferenciji "Srbija na putu ka Evropi, deset godina kasnije".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.