Gdje je granica između terapije i zavisnosti: Po sedative i na pijacu

BEOGRAD - Zaplijena više od milion tableta bensedina i ksalola u skladištu jedne kurirske službe u Srbiji ponovo je otvorila pitanje zloupotrebe sedativa u regionu. Iako se ovi lijekovi izdaju isključivo na recept, podaci su alarmantni: svaka peta osoba koristi sredstva za smirenje, dok je crno tržište dostupnije nego ikada. Stručnjaci upozoravaju – samoinicijativno liječenje vodi direktno u hroničnu zavisnost, prenio je RTS.

Srbija u vrhu Evrope po potrošnji sedativa

Istraživanja pokazuju da se svaka peta osoba liječi lijekovima za smirenje, što regiju svrstava u sam vrh evropskih zemalja. Uvjerenje da se tuga, strah i stres mogu trajno riješiti tabletama duboko je ukorijenjeno u narodu.

Samo u Nišu je prošle godine prodato 267.000 kutija ovih lijekova, a prednjače:

• Bromazepam
• Bensedin

"Patnja nije bolest koju uvijek treba liječiti"

Psihijatar Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, dr Vladan Radivojević, ukazuje na kulturološki problem. Naše vaspitanje je takvo da patnja i bol "ne smiju da postoje", iako su to često prirodna stanja kroz koja osoba mora proći bez medikamentozne pomoći.

Dr Janko Samardžić sa Instituta za farmakologiju iznosi frapantan podatak: potrošnja bromazepama kod nas je 2,5 puta veća od evropskog prosjeka.

Alarmantna statistika: Čak 10 do 15 odsto studenata (populacija između 20 i 25 godina) redovno koristi sedative.

Crno tržište: Od apoteke do pijačne tezge

Ljekari upozoravaju da se do ove klase lijekova dolazi na nedozvoljene načine. Psihijatar dr Ivica Mladenović ističe surovu realnost – sedativi su dostupni čak i na pijacama.

On naglašava da ljudi koji posežu za ovim rješenjima često nemaju ideju kako drugačije da riješe svoje životne probleme, dok dr Samardžić podsjeća na stroga pravila:

1. Lijek se izdaje isključivo na ljekarski recept.
2. Ljekar određuje minimalnu efektivnu dozu.
3. Samoinicijativno uzimanje ili povećanje doze je strogo zabranjeno.

Da li su elektronski recepti rješenje?

Dok su recepti iz državnih ustanova digitalizovani i lako provjerljivi, problem predstavljaju papirni izvještaji iz privatnih klinika. Farmaceuti često nisu u mogućnosti da utvrde da li je dokument falsifikovan.

Sonja Stoiljković iz Farmaceutske komore rješenje vidi u potpunoj digitalizaciji:

"Neophodno je povezivanje državnog i privatnog zdravstva u jedan veliki elektronski sistem. Kada recept ide direktno od ljekara u sistem, dileme i zloupotrebe više ne postoje."

Put od 0,25 miligrama do teške depresije

Zavisnost se može razviti nevjerovatnom brzinom – često za svega četiri do šest sedmica. Dr Mladenović upozorava da su najopasniji ksanaks (ksalol) i lorazepam.

• Brzo djelovanje – brza zamka: Ksalol rješava problem za 10 minuta, zbog čega ga pacijenti nekritički obožavaju.
• Tolerancija: Počinje se sa minimalnom dozom od 0,25 miligrama, a već nakon tri sedmice pacijenti nerijetko završe na 5 ili 10 miligrama.
• Posljedice: Višegodišnja zloupotreba vodi ka hroničnoj depresiji i ozbiljnom trovanju organizma.

Proizvođači su dužni da na kutiji jasno istaknu znak za oprez (trougao), jer ovi lijekovi značajno utiču na motoriku i sposobnost upravljanja vozilima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.