Dva pisma - jedan identitet

BEOGRAD - Svih ovih godina njegovog postojanja, opsjedanja, bombardovanja i Miloševićeve strahovlade, široke ulice Beograda nikada nisu bile tako ukrašene simbolima zapadnog kapitalizma. Na džambo-plakatima se šepure logotipi "koka-kole" i "Mekdonaldsa", a mladi Srbi ne žale pare da bi nabavili originale zapadnih "brendova" kao što su "dizel" ili "najk", piše "Christian Science Monitor".

Ali, najprimjetniji znak zapadnjačke "okupacije" su - slova: na svakom koraku latinična abeceda potiskuje ćiriličnu azbuku, taj simbol srpskog identiteta po kome se razlikuju od svojih susjeda Hrvata.

Anglosaksonska kultura je u osvajačkom pohodu na cijeli svijet, i prijeti da pokori mnoge male kulture i jezike. Međutim, u naročitoj opasnosti je upravo srpska ćirilica, jer latinično pismo prilagođeno srpskom jeziku sve više preuzima primat.

Latinica danas suvereno vlada beogradskim ulicama. Izuzetak su službeni dokumenti i posteri nedavno završene predizborne kampanje, koji su gotovo svi na ćirilici. Ali, većina, novina, časopisa, "bilborda" i jelovnika su ispisani - latinicom.

- To je cijena globalizacije - kaže profesor teorije kulture i komunikacije na Beogradskom univerzitetu Zorica Tomić, pokazujući na obližnje natpise.

Većina Srba kaže da jednako dobro poznaju i pišu oba pisma - mnogi naglašavaju da i ne primjećuju razliku. Ali, malo-pomalo, ćirilica sve više izlazi iz svakodnevne upotrebe, a latinica postaje pismo izbora, naročito među urbanom populacijom.

Internet kafe "Sajberšark" pravi je dokaz ove tvrdnje. Desetak mladih ljudi sjedi pogrbljeno ispred monitora, i surfa internet stranicama ispisanim engleskim jezikom i na latinici, kao što su "Facebook", "MySpace" i "Skype". Ogromni poster na zidu reklamira igru "Guild Njars". Dakle, ne samo da latinica vodi igru, već s njom dolazi i sve veća prisutnost engleskog jezika.

A Sanja Terić, koja predaje srpski jezik i književnost u petom i šestom razredu osnovne škole, tvrdi da se ne treba plašiti nestanka ćirilice.

Kao i mnogi Srbi, ponosna je na srpsko lingvističko nasljeđe, a upotrebu različitih pisama vidi tek kao uspješno prilagođavanje savremenim tokovima.

- Upotrebu oba pisma smatramo prednošću, ali kada je riječ o nacionalnom identitetu, ćirilica je neodvojivi dio našeg nasljeđa - kaže Sanja Terić, pokazujući dijagram u jednom udžbeniku koji pokazuje razvoj slavenskih jezika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.