Dražini četnici spasili Amerikance

BEOGRAD - Američki avijatičar Milton Frendman (88) posvjedočio je u petak na sudu da su ga u junu 1944. od njemačkih okupatorskih trupa u Srbiji spasili četnici, sa komandantom Kraljevske vojske u otadžbini Dragoljubom Dražom Mihailovićem na čelu.

- Američki vojnici savezničkih snaga su prije ovog događaja bili zastrašivani pričama da "četnici sijeku uši i kopaju oči svojim neprijateljima" - rekao je Frendman i naglasio da se lično uvjerio da ništa od toga nije tačno.

Svjedočeći pred vijećem Višeg suda u Beogradu, na prijedlog podnosilaca zahtjeva za rehabilitaciju Mihailovića, Frendman je ispričao da su četnici spasili cjelokupnu posadu njegovog aviona koji je pogodila njemačka vojska.

- Pošto su uspjeli da uz padobrane iskoče iz zapaljenog aviona, počeli su da viču "Amerikan, Amerikan", a pripadnici Mihailovićevih trupa koji su ih pronašli, ponudili su im sklonište i odveli do štaba u Pranjanima, gdje ih je primio Mihailović - kazao je Frendman.

U bazi u Pranjanima zatekao je i druge pripadnike savezničkih snaga iz Kanade, SAD i Velike Britanije koje su četnici, takođe, spasili od njemačkih protivavionskih napada.

- U Pranjanima sam prvi put vidio Mihailovića u uniformi bez vidljivih obilježja o svom činu. Bio je topao i ljubazan prema nama i sporazumijevali smo se na francuskom - ispričao je Frendman.
On je naveo da su ga američki avijatičari obavijestili da moraju da se vrate u bazu u Italiji, a Mihailović im je, prema svjedočenju Frendmana, obećao da im obezbijedi pratnju do obale ukoliko avion ne dođe po njih.

- Poslije nekoliko dana avion je stigao i mi smo prebačeni u Italiju - naveo je Frendman. Prema njegovim riječima, kada je 1946. u SAD saznao da je Tito uhapsio Mihailovića i da se protiv njega vodi postupak, oko 500 avijatičara koje su trupe kraljevskog generala spasile tokom rata poželjele su da dođu u Beograd i svjedoče u njegovu korist.

- Poslije ovoliko godina želio sam da dođem iz SAD i da kažem istinu o tome šta se tada dogodilo - istakao je američki avijatičar, navodeći da njegove kolege nisu bile u mogućnosti da dođu.

Sudija Alekandar Ivanović je saopštio u petak da je Vojni arhiv sudu dostavio tri presude, od 15. jula 1946, kojima je Mihailović proglašen krivim, a koje se međusobno razlikuju, jer jedna ima obrazloženje, druga ga ima djelimično, dok je u trećoj presudi obrazloženje izostalo.

Sudija je, takođe, najavio je da će na sljedećem ročištu, 9. decembra, saslušati penzionisanog funkcionera SUP-a i pripadnika NOB-a Rista Vukovića, koji osporava pomenuti prijedlog za rehabilitaciju, kako bi odlučio da li će ga prihvatiti kao "suprotnu stranu".

Predlagači zahtjeva

Predlagači zahtjeva tvrde da Mihailović nije imao pravo na odbranu i nije vidio svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje. Zahtjevom za rehabilitaciju zatraženo je poništenje presude, kojom je Draža Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu prethodno oduzeta sva građanska prava.

Dva dana kasnije, 17. jula 1946. godine, streljan je kao državni neprijatelj "broj jedan", a do danas nije javno objavljeno gdje je i kada sahranjen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.