Direktor moskovskog Instituta za slovenske nauke o bud

Ruski istoričar smatra da je najvažnije da glavni pravni osnov na kom trenutno sve funkcioniše na Kosmetu bude Rezolucija 1244, a ne Ahtisarijev plan

PREGOVORE o budućem statusu Kosova i Metohije potrebno je nastaviti, a dosadašnji su umnogome došli u ćorsokak zbog postavljanja čvrstih vremenskih okvira i ograničenja pod kojima su vođeni, izjavio je danas Tanjugu direktor moskovskog Instituta za slovenske nauke Konstantin Nikiforov. - Za Rusiju je glavno i najvažnije da bude zaštićeno međunarodno pravo, kako ne bi vladao 'zakon džungle' po kojem je jači uvijek u pravu - rekao je ruski istoričar, dodajući da je i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prošlonedjeljnim istupom u Beogradu i Podgorici "vratio situaciju na pravni teren". "Izražavajući mnogo određenije poziciju ruskog rukovodstva nego do sada, Lavrov je označio da je glavni pravni osnov na kom trenutno sve funkcioniše na Kosovu Rezolucija 1244 i da u osnovi nastavka pregovora ne treba da bude Ahtisarijev plan - jer je propao, nego ta Rezolucija i to koliko su ispunjeni njeni zahtjevi", primijetio je Nikiforov. Nikiforov je rekao da zapadne zemlje ne iznose nijedan logičan i shvatljiv argument zašto je "decenijski i vjekovni, komplikovan konflikt" potrebno rješavati brzo, a za tvrdnje da u suprotnom mogu izbiti nemiri, ocijenio, da to više liči na ucjenu. "Kakav je to onda uopšte pravni region u Evropi ako su mogući buntovi i potresi", upitao je Nikiforov, dodajući da takve tvrdnje još više potvrđuju da mira i spokojstva na Kosmetu nema, ukoliko "svako odlaganje rješenja pitanja statusa može, kako na Zapadu kažu, izazvati nemire". "Postavlja se i pitanje šta su onda uradile mirovne snage za osam godina ako u svakom trenutku mogu izbiti nemiri? Znači da onda postoji neko tamo ko ima oružje, koje može da ga upotrebi, pa je tada potrebno uložiti napore da takve osobe budu razoružane i protiv toga se boriti, stvoriti miran region, a potom misliti o statusu". Direktor Instituta za slavistiku ne misli da bi nova rezolucija, koju najavljuju iz Vašingtona, "prošla tako lako" u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, mimo Rusije i Narodne Republike Kine i više nestalnih članica koje ne podržavaju Ahtisarijev plan. "Može biti i jednostranih poteza, jer nažalost međunarodno pravo ne funkcioniše u punoj mjeri, ali bi to svakako bili vanpravni i nelegalni potezi", rekao je Nikiforov, dodajući da će dalji razvoj situacije zavisiti mnogo od izvještaja misije Savjeta bezbjednosti UN koja treba da posjeti Beograd i Prištinu sljedeće nedjelje. Prema Nikiforovu, principi po kojima nisu dozvoljeni povratak na status od prije 1999. i podjela Pokrajine, predstavljaju prvi nedostatak plana predstavnika UN Martija Ahtisarija, a drugi je taj što je on, umjesto da posreduje, "stao na jednu od strana u konfliktu". "Ako jedna strana smatra da njenu poziciju podržavaju, onda ona nema motiv za dostizanje kompromisa", ocijenio je Nikiforov. Svetinje Albanci bi, kako je kazao Konstantin Nikiforov, dobili veliki dio teritorije, a Srbi bi na sjeveru mogli da očuvaju svoje najvažnije svetinje i Pećku patrijaršiju. "Bio bi to možda bolan kompromis za Srbe, ali istovremeno bi mogli da riješe i neke probleme, s obzirom na brojnost Albanaca i činjenicu da je kosovsku privredu teško održavati bez pomoći i da je to jedva činila i bivša SFRJ", istakao je ruski ekspert. Srbi očekuju Misiju KOSOVSKA MITROVICA - Član državnog pregovaračkog tima Marko Jakšić izjavio je juče da Misija SB UN, koja za par dana dolazi na Kosmet, kako bi se uvjerila u pravo stanje stvari na terenu, treba da ostane u pokrajini onoliko dugo koliko je za taj posao zaista potrebno vremena, javio je Tanjug. "Misija SB UN treba na Kosmetu da ostane onoliko dugo koliko je potrebno vremena da se uvjeri u logorski život Srba u pojedinim selima na sjeveru Kosmeta kao što su Vučitrnska, Banjska i u metohijskim selima poput Orahovca, Biče, Vidanja, Grapca i drugih", rekao je Jakšić na konferenciji za novinare u Kosovskoj Mitrovici. On je dodao da Srbi u tim selima ne mogu da obrađuju svoja imanja, da im je radijus kretanja 100 metara i da ne mogu da rade u firmama koje su udaljene na svega 500 metara od njihovih domova. "Nadamo se da misija SB UN neće imati samo kancelarijski posao već će izaći na teren kako bi videli zapaljene i porušene srpske crkve i manastire, preorana groblja i da nema ništa od povratka raseljenih Srba", rekao je on. Jakšić je ocijenio da će Misija, ako izađe na teren, moći da se uvjeri da u Peći danas živi samo troje Srba od 20 hiljada koliko ih je živjelo ranije, u Gnjilanu je od 20 hiljada ostalo oko 60 Srba, u Prizrenu 25, Prištini manje od 150...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.