Demokratija na jakim i čvrstim stubovima

BEOGRAD - Poslije 5. oktobra 2000. godine napravljeni su veliki demokratski pomaci i demokratija u Srbiji više nije na "staklenim" nogama već počiva na čvrstim i jakim stubovima, a to su jake institucije sistema.

Rekao je to nekadašnji član Narodnog pokreta "Otpor", a sada poslanik Demokratske stranke Srđan Milivojević povodom deset godina od petooktobarskih promjena i okončanja režima Slobodana Miloševića.

Milivojević je kazao da dijeli mišljenje svih građana i učesnika tih događaja da je trebalo i moralo više da se uradi, ali i dodao da su sa svoje strane Demokratska stranka i "Otpor" dali maksimalni doprinos da se učini više i bolje.

- Ako govorimo deset godina posle o onom i ovom vremenu, moram da kažem da se danas u Srbiji mnogo bolje živi i ko god kaže da se ne živi bolje, taj nije iskren i ne sagledava činjenice onakvim kakve jesu - izjavio je Milivojević Tanjugu.

Petooktobarski protest u centru Beograda, ispred zgrade Savezne skupštine, organizovan je pošto je Savezna izborna komisija osporila pobjedu kandidata Demokratske opozicije Srbije (DOS) Vojislava Koštunice na izborima za predsjednika SRJ, održanim 24. septembra 2000. godine.

Mada su brojni nezvanični izvori utvrdili da je Koštunica u prvom krugu izbora odnio ubjedljivu pobjedu nad protivkandidatom Miloševićem, Savezna izborna komisija je saopštila da je kandidat DOS-a osvojio 49 odsto glasova i najavila novi krug glasanja. Koalicija 18 opozicionih stranaka je, sa druge strane, tvrdila da je Koštunica osvojio 52,54 odsto glasova i odbacila svaku mogućnost održavanja drugog kruga izbora.

DOS je u znak odgovora zakazao protest pod motom "Srbija u Beogradu", a Miloševiću dao ultimatum da do 5. oktobra u 15 časova prizna poraz.

Demonstranti su, pošto je vrijeme za ispunjenje ultimatuma isteklo, upali u zgradu Savezne skupštine koju su obezbjeđivale malobrojne policijske snage, a potom su zauzeli policijsku stanicu u ulici Majke Jevrosime i djelimično spalili prizemlje i prvi sprat zgrade RTS-a.

Milošević nije, kako je zatraženo, izborni poraz priznao 5. oktobra, ali je to učinio idućeg dana.

Na tim izborima je, poslije dvomjesečne vladavine "prelazne vlade", koju su činili predstavnici DOS-a, Srpskog pokreta obnove (SPO) i Socijalističke partije Srbije (SPS), volja građana izražena u oktobru konačno dobila svoje uobličenje u sastavu parlamenta i Vlade - na čijem čelu se našao prvi demokratski premijer poslije 1945. godine Zoran Đinđić.

Predsjednik Političkog savjeta Demokratske stranke Dragoljub Mićunović izjavio je, deceniju poslije petooktobarskih promjena, da su očekivanja građana koji su te promjene iznjedrili bila veća od onoga što je učinjeno i što se moglo učiniti, ali da ipak nema mjesta osjećaju razočaranosti i iznevjerenosti.

- Uvek je u istoriji tako. Očekuje se mnogo više od onoga što se ostvari. Tako je bilo sa svim revolucijama, sa svim reformama. Ta ocena važi i za 5. oktobar - rekao je Mićunović, i poručio da građani ne smiju odustati od želje da se angažuju kako bi čitavo društvo bilo bolje.

Povodom desete godišnjice 5. oktobra, zamjenik premijera Srbije Ivica Dačić je rekao da se oni koji su izveli promjene danas nalaze na različitim političkim stranama, jer je lider DSS-a Vojislav Koštunica, koji je pobijedio predsjednika SPS-a Slobodana Miloševića, danas najveći protivnik ulaska Srbije u EU, dok je SPS odlučujuće doprinijela u formiranju proevropske Vlade Srbije.

On smatra da je bilo iznevjerenih nada i očekivanja i da je najvažnije da je napravljeno nekoliko koraka naprijed u pogledu međusobnih odnosa onih koji su bili na različitim stranama.

Dačić je dodao da bi sve trebalo da objedini želja da Srbija bude demokratska sa autoritativnim, ali i demokratskim institucijama, koja želi da gradi slobodno društvo i da ide u EU, da brani nacionalne i državne interese mirnim putem i da postoji politička kultura u međusobnim odnosima političkih stranaka.

Žrtve

Petooktobarski protest je imao i svoje žrtve - aktivistkinja Demokratske stranke Srbije (DSS) Jasmina Jovanović poginula je kada je pala pod bager, a učesnik protesta Momčilo Stakić preminuo je od srčanog udara. U sukobima s policijom povrijeđeno je 65 građana.

Propušteno nadoknaditi

Nekadašnji član pokreta "Otpor" Slobodan Homen ocijenio je da je za deset godina od demokratskih promjena 5. oktobra dosta urađeno, ali da je moglo da se uradi i daleko više i da se napravljene greške mogu u idućem periodu ispraviti.

- Nove demokratske partije nasledile su državu koja je bila potpuno razorena, u kojoj su tekuće budžetske rezerve bilo oko 300 miliona dolara, a prosečna plata 40 maraka. Ako pogledate samo te rezultate, možemo da kažemo da se dosta uradilo - rekao je Homen Tanjugu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.