Brisel miti Beograd

Evropska unija "voljna da odigra vodeću ulogu u snaženju stabilnosti u regionu i primjeni rješenja za budući status Kosova i Metohije", piše u nacrtu zaključka

EVROPSKA unija je prvi put ponudila Srbiji ubrzani ulazak u članstvo, uz stav da se mora "ići naprijed ka rješavanju statusa Kosova i Metohije" jer je "postojeće stanje neodrživo". To je navedeno u dopunjenom nacrtu zaključaka zasjedanja šefova država, vlada i ministara inostranih poslova koji su u Briselu, "utvrđivali kakvo je stanje" u vezi s rješavanjem statusa Kosmeta i neće usvajati "konačne odluke", kako je to izjavio slovenački premijer Janez Janša. U novoj verziji nacrta zaključaka u koju je imala uvida Beta, jeste, uz raniju stavku da "put Srbije ka EU može biti ubrzan", sada ugrađeno i da su lideri EU "uvjereni da se napredak Srbije ka EU, uključujući status kandidata za članstvo, može ubrzati". Evropske vođe to uvjerenje temelje "u svjetlu značajne institucionalne sposobnosti Srbije" i podstiču Beograd da ispuni sve uslove i za brzo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Evropski savjet (vođi EU) smatra da je u porodicu evropskih nacija ugrađena, miroljubiva i napredna Srbija, važna za stabilnost regiona. U pripremljenom završnom dokumentu samita EU, koji može biti dopunjen u raspravi, naglašava se da je rješenje kosmetskog statusa "bitno za regionalnu stabilnost". I naglašava se riješenost EU da pomogne Kosovu i Metohiji u postizanju održive stabilnosti, uključujući jačanje priprema za upućivanje policijske i misije EU na polju vladavine prava u tu pokrajinu. EU je spremna, dodaje se, i da pruži svoj doprinos međunarodnoj civilnoj kancelariji u okviru budućeg međunarodnog prisustva na Kosmetu. Janša je u četvrtak, na skupu lidera Unije u Lisabonu, novinarima objasnio da "i evropsku i međunarodnu zajednicu prije bilo kakvih konkretnih odluka, čeka sveobuhvatna rasprava o Kosmetu u Savjetu bezbjednosti UN". U nacrtu zaključnog saopštenja samita održanog u petak se kaže da su vođe EU "saglasne" s generalnim sekretarom UN da je postojeće stanje na Kosovu i Metohiji neodrživo i da se mora krenuti ka rješenju, "pošto je to bitno za regionalnu stabilnost". Oni naglašavaju i da je EU "voljna da odigra vodeću ulogu u snaženju stabilnosti u regionu i primjeni rješenja za budući status Kosova i Metohije". Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je u petak u Briselu, pred početak samita šefova država ili vlada EU, da podržava odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora u Srbiji i istakao da se mora imati u vidu neophodnost rješenja statusa Kosova i Metohije. - Veoma smo zadovoljni i podržavamo odluku o raspisivanju izbora - izjavio je Solana i dodao da EU ima u vidu i činjenicu da pitanje budućeg statusa Kosmeta "mora da bude riješeno". Većina šefova država ili vlada izbjegli su, pred početak samita na kojem će u velikoj mjeri biti riječi o Kosovu i Metohiji, da odgovore na pitanje o statusu srpske pokrajine. - Ne razgovaramo o nezavisnosti Kosmeta - izjavio je švedski ministar spoljnih poslova Karl Bild, dok je njegov slovački kolega Jan Kubiš rekao da pitanje kada će doći do nezavisnosti, treba postaviti "vlastima Kosmeta". Rezerve Rumunija neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije jer ima "ozbiljne rezerve" prema načinu na koji se želi postići takav status, izjavio je u petak u Briselu rumunski premijer Kalin Popesku Taričeanu, na marginama sastanka šefova država ili vlada Evropske unije. - Nećemo priznati nezavisnost Kosova i Metohije... Nećemo to učiniti zato što imamo ozbiljne rezerve prema načinu na koji se taj status može postići i prema mogućim posljedicama koje bi to ostavilo na zapadni Balkan - istakao je rumunski premijer. Jedno pričaju, drugo rade Stručnjak Odjeljenja za izučavanje rata u Kings koledžu u Londonu Džejms Gao, ocijenio je da bi Evropska unija odlukom da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije, postupila u suprotnosti sa svojim istorijskim djelovanjem, prenio je Tanjug. - EU se uvijek trudila da izbjegne stvaranje situacije pogodne za rat, tako što je pokušavala da rješava pitanja granica unutar šireg partnerstva, a sada namjerava da oduzme dio teritorije od jedne države kako bi se postigao napredak u pravcu mira - ukazao je Gao u izjavi londonskom BBC-u. Takav pristup bi se mogao neslavno završiti, upozorio je britanski ekspert podsjećajući da se u posljednjih 350 godina međunarodni poredak razvijao u pravcu nastojanja da se rat izbjegne, tako što se granice neće mijenjati bez dogovora i konsenzusa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.