Brakovi Albanki i Srba ponekad paravan za trgovinu ljudima

Beograd - Mnoge devojke sa sjevera Albanije se udaju za muškarce iz ruralnih dijelova Srbije, a ti brakovi ponekad su paravan za trgovinu ljudima, upozorila je Brikena Puka, direktorka albanske nevladine organizacije Vatra koja se bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima.

Puka je zajedno s predstavnicima Kancelarije nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima Albanije, Državne socijalne službe i Generalnog direktorata policije, koji čine albanski nacionalni mehanizam za identifikaciju i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima, nedavno posjetila Srbiju.

U intervjuu za portal nevladine organizacije Atina iz Beograda, Puka je rekla da im je upravo ta nevladina organizacija sa kojom sarađuje od 2011. "ukazala na jedan slučaj prinudnog braka između albanske devojke i srpskog muškarca", dodajući da je "maloletna devojka bila prisilno prodata i udata u jednom gradu u Srbiji".

- Mnoge devojke iz severne Albanije se udaju za muškarce koji žive u ruralnim delovima Srbije. To nije uvek nužno vezano za trgovinu ljudima, ali postoje slučajevi u kojima se ovim ženama trguje. Ove devojke nastavljaju sa životom u novoj porodici i mnoge Albanke se udaju za srpske muškarce. Policiji je vrlo teško da razlikuje normalan i prinudni ili lažni brak od trgovine ljudima, naročito kada su svi papiri ispravni - navela je Puka.

Prema njenim riječima, Albanija, kao zemlja porijekla trgovine ljudima, kako je kvalifikovana u izvještaju o trgovini ljudima američkog Stejt departmenta, ima najveći problem sa unutrašnjom trgovinom ljudima.

- Prema statistikama odnos između unutrašnje i spoljašnje trgovine ljudima je 70 prema 30 odsto. Najzastupljeniji oblici eksploatacije su seksualna eksploatacija, prinudno prosjačenje, prinudni rad i primoravanje na vršenje krivičnih djela - rekla je Puka.

Ona je iznijela podatak da su u 2012. godini u Albaniji identifikovane 92 žrtve trgovine ljudima, mahom iz porodica sa ekonomskim problemima i niskim nivoom obrazovanja, a glavne destinacije te trgovine su Švajcarska, Njemačka, Švedska, Italija, Grčka, Kosovo i Srbija.

Puka je rekla i da u Albaniji postoje četiri skloništa za žrtve trgovine ljudima, jedno je državni prihvatni centar, a ostala tri vode nevladine organizacije koje pružaju dugoročne usluge reintegracije žrtvama.

Članovi albanskog nacionalnog tima za borbu protiv trgovine ljudima u Srbiji su razgovarali s predstavnicima više organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom žrtava trgovine ljudima, kao što su Centar za intergraciju mladih, NVO Astra, Autonomni ženski centar, kao i sa Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ).

Prema riječima direktorke albanske nevladine organizacije Vatra, jedan od ciljeva studijske posjete Srbiji bio je razmjena iskustva i dobrih praksi između institucija i organizacija civilnog društva iz Albanije i Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.