Beograd dobija spomenik despotu Stefanu Lazareviću

Srna
Beograd dobija spomenik despotu Stefanu Lazareviću

BEOGRAD - Spomenik despotu Stefanu Lazareviću biće postavljen u Beogradu, u širem centru, na skveru između Bulevara despota Stefana, Palmotićeve, Carigradske, Drinčićeve i Gundulićevog venca, odlučio je Odbor za podizanje spomenika.

Odbor je prihvatio rješenje koje uradio akadamski vajar Svetomir Arsić - Basara.

Na sjednici, kojom je predsjedavao zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, odlučeno je da grad Beograd istovremeno sa podizanjem spomenika uredi skver prema projektu koji će koordinisati služba gradskog urbaniste, saopšteno je na sajtu grada.

Stefan Lazarević, poznat i kao Stevan Visoki, bio je sin kneza Lazara Hrebeljanovića koji je sa titulama kneza i despota vladao Srbijom, i koji je Beograd proglasio za prijestonicu.

Nakon očeve pogibije u Kosovskom boju 1389. godine, kao maloljetan je došao na vlast i uz pomoć majke Milice Hrebeljanović vladao je do punoljetstva 1393. godine.

Kao osmanski vazal, mladi Stefan je predvodio srpske pomoćne odrede u bitkama na Rovinama, kod Nikopolja i Angore.

Poslije bitke kod Angore od Vizantinaca u Carigradu dobio je zvanje despota /1402/, a krajem 1403. ili početkom 1404. godine stupio je u vazalne odnose i sa ugarskim kraljem Žigmundom od koga je dobio Mačvu, Beograd /u koji 1405. godine smjestio svoju prijestonicu/, Golubac i druge posjede, a kasnije /1411/ i Srebrenicu.

U svoje vrijeme je važio za jednog od najboljih vitezova i vojskovođa, a njegova književna djela ga čine jednim od najvećih srpskih književnika u srednjem vijeku.

Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je despota Stefana 500 godina nakon njegove smrti 19. jula 1927. godine i slavi ga 1. avgusta /19. jula po julijanskom kalendaru/ kao svetog Stefana despota Srpskog.

Njegova glavna zadužbina bio je manastir Resava, danas poznatiji kao Manasija.

Pošto mu se prijestonica gotovo četvrt vijeka nalazila u Beogradu, lokalna predanja mu pripisuju da je podigao većinu današnjih manastira i manastirskih razvalina u beogradskom kraju.

Uspomena na njega očuvana je i u srpskoj narodnoj tradiciji, koja ga pamti kao zmajevitog junaka Visokog Stefana, ne samo na prostoru kojim je vladao, već na znatno širem prostoru naseljenom Srbima.

Za njegovu ličnost je vezana narodna izreka "I ti možeš, i konj ti može, ali ti Bog ne da".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana