Zapanjujuće neznanje akademaca u Hrvatskoj

ZAGREB - Mladi hrvatski diplomirani ekonomisti ili apsolventi ekonomije su na jednom testiranju za posao smjestili dubrovački Stradun u Split, otkriće Amerike u dvadeseti ili, pak, deveti vijek, a francuskog predsjednika Sarkozija proglasili ruskim šefom države ili još gore - ženom.

Konkurs za zapošljavanje nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji nedavno su raspisale firme Antea revizija i Trening centar.

Za posao se prijavilo 200 kandidata, ali kada su čuli da će se testovima provjeravati znanje iz opšte kulture i informisanosti, engleskog jezika, matematike, osnova  ekonomije, računovodstva i Eksela, njih 100 je odmah odustalo.

Rezultati testova pokazali su nevjerovatno nizak nivo znanja.

Na testu iz opšte kulture ispitanici su riješili prosječno osam od 18 pitanja. Za neke od dobijenih odgovora je nevjerovatno da su ih dale osobe koje su završile fakultet, navodi se na portalu njnjnj.net.hr.

Tako je osim dubrovačkog Straduna u Split smještena i riječka Kantrida, osječka tvrđava se našla u brojnim dalmatinskim gradovima, a hrvatski naučnik Miroslav Radman je postao direktor portala MojPosao.

Čak tri ispitanika nisu znala ko je predsjednik SAD, mnogi su pomiješali sve sadašnje i bivše hrvatske ministre, a među njima su se našla i neka sasvim nepoznata imena.

Zapanjujuće je da 23 odsto diplomiranih ekonomista koji su se javili na konkurs za revizora nije znalo da se guverner Hrvatske narodne banke preziva Rohatinski.

- S obzirom na jednostavnost testova, nevjerovatno je šta sve ne znaju ljudi nakon 16 ili 20 godina sjedenja u školskim i fakultetskim klupama. Uzorak nije velik, ali je indikativan - prokomentarisala je za "Jutarnji list" Vlasta Sakar, vlasnica revizorske kuće Ernest&Young.

Ona kaže da su ovim testovima samo potvrđeni njeni raniji zaključci doneseni dok je kao direktorka odgovorna za ljudske resurse intervjuisala i zapošljavala stotine mladih ljudi.

Vlasta Sakar navodi da je posebno zapanjujuće (ne)znanje iz stručnog dijela testa, koji je bio direktno vezan za ono što su ispitanici godinama studirali na visokim školama.

Nepoznavanju opšte kulture, ma kako to paradoksalno izgledalo, dijelom je doprinio i Internet zbog kojeg mladi danas malo čitaju.

Svakodnevno multipliciranje lektira na Internetu pravi je pokazatelj ogromnog nerazumijevanja knjiga zadatih školskim programom, a stotine interpretacija književnih djela na netu vrve besmislicama.

"Gugl" za pojam lektira nudi više od 600.000 rezultata, uključujući i interpretacije književnih djela. Dodatak tome su i forumi na kojima je sve učestalija potražnja za esejima na zadatu temu iz lektire s obzirom na to da je u Hrvatskoj državnom maturom uvedeno pisanje eseja.

Revizori neznalice

Studenti smjera finansije ili računovodstvo, koji su se prijavili na konkurs za mjesto revizora, nisu znali suštinu čitanja finansijskih izvještaja ili računovodstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.