Zagreb od nove vlasti u Srbiji traži tri poslanička mesta za Hrvate

O ovim zahtjevima razgovarano je u Hrvatskom saboru, na zajedničkoj sjednici Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Odbora za spoljnu politiku, gdje je istaknuto da će Zagreb pružiti podršku predstavnicima hrvatske zajednice u predstojećim razgovorima sa Beogradom.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i poslanica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Saboru Jasna Vojnić najavila je da će pregovori početi nakon izbora za nacionalne savjete nacionalnih manjina u Srbiji, zakazanih za 8. novembar.

„Čim se završe izbori za krovnu instituciju Hrvata u Republici Srbiji, kada potvrdimo svoje legitimno predstavništvo, krenućemo u pregovore, uz podršku Republike Hrvatske, o novom načinu zastupljenosti u vladi i izvršnim organima Republike Srbije”, poručila je Vojnićeva.

Ona je ranije ocijenila da su političke promjene u Srbiji otvorile prostor za pokretanje pitanja koja su predstavnici hrvatske zajednice godinama isticali, uključujući političku zastupljenost, finansiranje manjinskih institucija i odnose Beograda i Zagreba.

Zahtjev za tri poslanička mandata

Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić poručila je da će Zagreb insistirati na primjeni principa reciprociteta u političkom predstavljanju nacionalnih manjina.

„Neumorno ćemo raditi sve dok hrvatska nacionalna manjina u Srbiji ne bude imala reciprocitet”, izjavila je Bušićeva.

Prema njenim ranijim izjavama, konkretan cilj je da hrvatska nacionalna manjina dobije tri zagarantovana poslanička mjesta u Narodnoj skupštini Srbije, po uzoru na položaj srpske zajednice u Hrvatskoj, koja u Saboru ima tri zagarantovana mandata.

Takvo rješenje podrazumijevalo bi promjenu postojećeg sistema parlamentarnog predstavljanja u Srbiji, koji nacionalnim manjinama omogućava učešće na izborima pod posebnim uslovima, ali ne predviđa unaprijed rezervisana poslanička mjesta za pojedinačne nacionalne zajednice.

Pitanje koje se time otvara jeste da li bi eventualno uvođenje garantovanih mandata važilo samo za hrvatsku nacionalnu manjinu ili bi podrazumijevalo šire preuređenje izbornog sistema i položaja ostalih nacionalnih manjina u Srbiji.

Zagreb najavljuje i druge zahtjeve

Pored parlamentarne zastupljenosti, hrvatski predstavnici najavljuju i pokretanje drugih pitanja u odnosima dvije države.

Predsjednik saborskog Odbora za spoljnu politiku Andro Krstulović Opara podsjetio je da je Hrvatska još 2016. godine svoja očekivanja prema Srbiji uključila u pregovarački okvir Evropske unije, posebno u poglavljima 23 i 24.

Među tim pitanjima naveo je rasvjetljavanje ratnih zločina, otvaranje arhiva, pronalaženje nestalih, odštetu logorašima, ratnu odštetu i reciprocitet u pravima nacionalnih manjina.

„To je minimum ispod kojeg nećemo ići”, poručio je Krstulović Opara.

Najava novih zahtjeva dolazi u trenutku političkih promjena u Srbiji, dok se u Zagrebu otvoreno govori o očekivanjima od buduće vlade u Beogradu.

Zahtjevi za garantovane poslaničke mandate i učešće u izvršnoj vlasti tako bi mogli da postanu jedna od tema budućih srpsko-hrvatskih odnosa, ali i rasprave o tome da li se princip reciprociteta može primijeniti na dva različito uređena izborna sistema.