Region
Foto: Indeks.hr
ZAGREB - Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije objavio je rezultate dosadašnjih analiza vode iz privatnih bunara, zdenaca i cisterni na području Gospića, Otočaca, Senja, Perušića i Karlobaga. U svim do sada analiziranim uzorcima utvrđeno je mikrobiološko zagađenje, zbog čega je Zavod stanovnicima uputio hitno upozorenje.
Riječ je o akciji uzorkovanja koju je Zavod pokrenuo nakon poziva građanima 12. avgusta, podstaknutog novim saznanjima o prodoru PFAS jedinjenja u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću.
Važno je, međutim, razlikovati te dvije stvari. U danas objavljenom obavještenju Zavod govori o mikrobiološkom zagađenju analizirane bunarske vode, ali ne navodi da su u tim uzorcima pronađena PFAS jedinjenja.
Voda nije za piće, ali ni za pranje zuba
Zavod upozorava da se mikrobiološki zagađena voda, u kojoj mogu biti prisutne bakterije poput ešerihije koli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka, ne smije koristiti neobrađena.
Takvu vodu ne treba koristiti za piće, pripremu hrane i napitaka, kao ni za pravljenje leda. Ako druge vode nema, Zavod navodi da se u krajnjoj nuždi može koristiti tek nakon što neprekidno ključa najmanje tri minuta.
Upozorenje se ne odnosi samo na konzumiranje vode.
„Ne preporučuje se za ličnu higijenu i pranje ruku/zuba“, navodi Zavod, posebno upozoravajući na pranje zuba.
Patogeni mikroorganizmi mogu dospjeti u organizam gutanjem vode, preko sluzokože očiju, nosa i usta, udisanjem vodene maglice tokom tuširanja, ali i kroz sitna oštećenja kože.
Takvom vodom ne preporučuje se ni pranje posuđa i kuhinjskog pribora, jer bakterije mogu ostati na površinama i naknadno kontaminirati hranu.
Ne prati ni voće i povrće koje se jede sirovo
Zavod upozorava i da se mikrobiološki zagađena bunarska voda ne bi trebala koristiti za pranje svježeg voća i povrća koje se jede bez kuvanja ili druge termičke obrade.
Ne treba je koristiti ni za zalijevanje povrća i voća koje će se jesti sirovo, poput salate, mladog luka, krastavaca, rotkvica i jagoda.
Patogeni mikroorganizmi, upozoravaju stručnjaci, mogu se zadržati na površini i naborima biljaka, te ih kasnije nije moguće pouzdano ukloniti običnim pranjem.
Privatni bunari nisu pod redovnim državnim nadzorom
Zavod podsjeća da individualni sistemi vodosnabdijevanja koji prosječno isporučuju manje od 10 kubnih metara vode dnevno ili snabdijevaju manje od 50 ljudi nisu obuhvaćeni redovnim državnim monitoringom.
Zbog toga se voda iz privatnih bunara ne kontroliše sistematski i, sa stanovišta javnog zdravlja, smatra se potencijalno zdravstveno neispravnom dok se analizama ne utvrdi suprotno.
Vlasnicima se preporučuje laboratorijsko ispitivanje vode najmanje četiri puta godišnje, odnosno jednom u svakom godišnjem dobu, kao i nakon obilnijih kiša, naglog topljenja snijega ili poplava.
Hemijsko zagađenje ne može se riješiti prokuvavanjem
Zavod posebno naglašava razliku između mikrobiološkog i hemijskog zagađenja.
Dok se dio mikrobioloških rizika može ukloniti pravilnim prokuvavanjem, hemijske materije poput nitrata, teških metala, pesticida i drugih jedinjenja ne mogu se ukloniti kuvanjem vode.
Za njihovo uklanjanje potrebne su odgovarajuće tehnologije prečišćavanja ili korišćenje drugog bezbjednog izvora vode.
U slučaju zamućene bunarske vode, Zavod takođe upozorava da je ne treba odmah hlorisati. Čestice zemlje, gline, mulja i organskih materija mogu umanjiti djelovanje hlora ili UV dezinfekcije, pa vodu prije toga treba prečistiti taloženjem ili filtracijom.
Javno vodosnabdijevanje je bezbjedno
Zavod istovremeno naglašava da se upozorenje ne odnosi na javni sistem vodosnabdijevanja.
Još prilikom pokretanja akcije uzorkovanja privatnih bunara u avgustu, iz Zavoda su objavili da je voda iz sistema javnog vodosnabdijevanja na području Gospića, Otočaca, Senja, Perušića i Karlobaga provjerena i bezbjedna za piće.
Tada su naveli i da rezultati redovnog državnog i izvorišnog monitoringa ne pokazuju uticaj procjednih voda sa odlagališta otpada u Gospiću na javno vodosnabdijevanje.
Zavod kao dugoročno najbezbjednije rješenje stanovnicima koji imaju tu mogućnost preporučuje priključivanje na javni sistem vodosnabdijevanja, koji je pod stalnim zdravstvenim nadzorom, piše Indeks.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
