Za zajednički zločinački poduhvat 42 godine zatvora

HAG - Haški tribunal izrekao je u petak kaznu od 24 godine zatvora hrvatskom generalu Anti Gotovini i 18 godina zatvora Mladenu Markaču, proglasivši ih krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa područja bivše Republike Srpske Krajine. General Ivan Čermak oslobođen je po svih devet tačaka optužnice.

Pretresno vijeće Haškog tribunala ustanovilo je da je udruženi zločinački poduhvat počeo krajem jula 1995. godine, kada se tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman sastao sa vojnim starješinama i razgovarao o vojnoj operaciji "Oluja".

Utvrđeno je da je zločinački poduhvat trajao do 30. septembra 1995. godine.

Tuđman ključni učesnik

Vijeće je zaključilo da je Tuđman bio ključni učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, glavni politički i vojni vođa, čija je namjera bila da naseli RSK Hrvatima.

Među ostalim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata bili su tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske do jula 1995. godine Janko Bobetko i njegov nasljednik na toj dužnosti od jula 1995. godine Zvonimir Červenko.

Sastanku na Brionima prisustvovali su Gotovina i Markač, koji su "doprinijeli planiranju i pripremi operacije 'Oluja'".

Pretresno vijeće proglasilo je Gotovinu i Markača krivim za progon, deportaciju, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, nehumana djela i surovo postupanje. Obojica generala oslobođena su krivice po tački tri, za nehumana djela - prisilno premještanje, kao zločin protiv čovječnosti.

U odmjeravanju kazne pretresno vijeće je u Gotovininom slučaju kao otežavajuću okolnost uzelo težinu zločina i zloupotrebu položaja, a kao olakšavajuću okolnost njegovo ponašanje u pritvoru i u sudnici, te praksu izricanja kazni u bivšoj Jugoslaviji.
U Markačevom slučaju otežavajuća okolnost bila je težina zločina, a olakšavajuća njegovo zdravstveno stanje i praksa izricanja kazni u bivšoj Jugoslaviji.

Vijeće je utvrdilo da tužilaštvo nije dokazalo optužbe da je general Čermak "poricao i sakrivao zločine počinjene u Gruborima".
Predsjedavajući sudija Alfons Ori naveo je da je za sudsko vijeće ključno pitanje bilo da li su srpski civili u RSK bili izloženi zločinu i jesu li optuženi odgovorni za te zločine.

Prema nalazu vijeća, počinioci zločina bili su pripadnici hrvatskih snaga i pripadnici Specijalne policije, a veliki broj zločina počinjenih za kratko vrijeme ukazuje na rasprostranjenost i sistematičnost napada usmjerenih protiv srpskog stanovništva.

Vijeće je zaključilo da je najmanje 20.000 Srba deportovano u avgustu 1995. godine, a utvrđeno je i da je 4. i 5. avgusta 1995. veliki broj stanovnika napustio Benkovac, Gračac, Knin i Obrovac i otišao u BiH i Srbiju.

Iako su postojali planovi za evakuaciju krajiških Srba, vijeće je zaključilo da su oni imali malo ili nimalo uticaja na odlazak krajiških Srba, već da su strah od nasilja i prisile izazvani granatiranjem stvorili okolnosti pod kojima su ljudi koji su tamo bili imali osećaj da nemaju drugog izbora nego da odu.

Tužilaštvo

Tužilaštvo je u svojoj završnoj riječi tražilo kaznu od 27 godina zatvora za Gotovinu, 23 za Markača i 17 za Čermaka, dok je odbrana tražila oslobađajuće presude.

Gotovina je bio komandant Zbornog područja Split Hrvatske vojske od oktobra 1992. do marta 1996. godine i bio je vrhovni operativni komandant južnog dijela područja Krajine tokom akcije "Oluja".

Čermak je bio pomoćnik ministra odbrane u hrvatskoj Vladi od 1991. do 1993. godine, a od 5. avgusta 1995. godine komandant Zbornog mjesta Knin, koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić.

Markač je bio komandant Specijalne policije MUP-a Hrvatske od 18. februara 1994. godine i bio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.

Suđenje je počelo 11. marta 2008. godine. Za 303 dana suđenja raspravno vijeće saslušalo je 145 svjedoka, od kojih je 81 pozvalo tužilaštvo, 57 odbrana, a sedam raspravno vijeće.

Čermak i Markač su se Tribunalu dobrovoljno predali 11. marta 2004. godine, dok je Gotovina uhapšen u Španiji 7. decembra 2005. godine, a u sud je prebačen 10. decembra 2005. godine.

Reakcije u Hrvatskoj

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izrazio je uvjerenje da će mnoge teze biti osporene u žalbenom postupku, ističući da je rat koji je vodila Hrvatska "odbrambeni i pravedan" i da se ne dovodi u pitanje ni legitimitet i legalnost akcije "Oluja".

- Uvjeren sam da zločinački poduhvat nije postojao, a teza o zločinačkom poduhvatu ne podrazumijeva da su svi učesnici vojske i policije zločinci. Hrvatska poštuje i poštovaće sve heroje koji su sačuvali našu nezavisnost i slobodu - istakao je Josipović.

Premijer Hrvatske Jadranka Kosor naglasila je da će "Vlada preduzeti sve da se pred drugostepenim vijećem poništi kvalifikacija udruženi zločinački poduhvat u presudi hrvatskim generalima koju je izrekao Haški tribunal".

- Sazvala sam sjednicu Vlade da bismo raspravili o daljim pravnim koracima - rekla je Kosorova i napomenula da je hrvatska Vlada naručila studiju o teoriji zajedničkog zločinačkog poduhvata i da je ta studija pravnih stručnjaka poslata sudu.

Kosorova je ponovila stav Hrvatske da je operacija "Oluja" bila legitimna operacija s ciljem oslobođenja područja.

- Mi se istine ne bojimo, ponosni smo na sve koji su omogućili da danas budemo slobodna država. Hrvatima želim da zahvalim što i u ovim trenucima pokazuju dostojanstvo - rekla je Kosorova.

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak smatra da će u skladu sa haškom presudom hrvatskim generalima, ako bude pravosnažna i u njoj budu navedena imena ostalih članova udruženog zločinačkog poduhvata, "slijedom pravne logike", i ostale učesnike morati da goni državno tužilaštvo.

- Zaista mislim da su, s obzirom na funkciju, po komandnoj odgovornosti, od Gotovine i Markača odgovorniji Ivan Jarnjak kao tadašnji ministar unutrašnjih poslova i Mate Laušić kao šef vojne policije - rekao je Čičak.

Prenos iz Haga na zagrebačkom trgu

Više hiljada hrvatskih ratnih veterana na Trgu bana Jelačića u Zagrebu burnim negodovanjem dočekalo je osuđujuću presudu Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine nad Srbima tokom i poslije akcije "Oluja" 1995. godine.

Okupljeni su uzvikivali "Prokleti masoni!", "Gamad ciganska!", mnogi su plakali, ali i aplaudirali kada su čuli da je oslobođen Ivan Čermak, javljaju hrvatski mediji.

Organizatori skupa na trgu, gdje se putem video-bima pratilo izricanje presude iz Haga, u jednom momentu su prekinuli prenos, ističući da ne žele da slušaju "srpštinu", misleći na srpski prevod, i zamolili okupljene da se strpe dok se uključi hrvatski prevod.

Skup na trgu koji su obezbjeđivale jake policijske snage, počeo je intoniranjem hrvatske himne.

Nezadovoljni presudama Haškog tribunala, građani su poslije izricanja prošetali do središta HDZ-a gdje su vikali "Izdaja, izdaja", a dio njih je pjevao ustaške pjesme. Poslije šetnje građani su se vratili na Trg bana Jelačića.

Zadar

Nedugo poslije izricanja presude u centru Zadra jedan veteran je, negodujući zbog presude, razbio izlog na jednoj od brojnih radnji. Dohvatio je komad stakla kojim se izrezao po licu i tijelu, poslije čega je obliven krvlju zasjeo na trotoar. Pozvani su policajci koji su ga vrlo brzo odveli s mjesta događaja, javljaju hrvatski mediji.

Glavaš

- Užasnut sam i ogorčen ovom presudom. Ona je stigma hrvatskom narodu i njome je hrvatski narod obilježen kao zločinački. To se dogodilo prvi put u 14 vijekova - kazao je Branimir Glavaš iz zeničkog zatvora za hrvatske medije.

Kao glavne krivce za ovakvu presudu Glavaš vidi Ivu Sanadera, Jadranku Kosor i Vladimira Šeksa, kojima je poručio: "J**o vam ja mater!", pri tom ne želeći da amnestira ni bivšu Vladu Ivice Račana i "sve one zvaničnike i osobe koje su dilale razne transkripte Haškom sudu".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.