Vijenci za stradale na križnom putu

ZAGREB - Delegacija predvođena predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem posjetila je Blajburg, gdje je položila vijence tamošnjim žrtvama takozvanog "križnog puta".

Josipović se na Blajburgu zadržao desetak minuta, istakavši kako je njegova želja da se priča sa Drugim svjetskim ratom zaokruži:

- To će doprinijeti onome kako ja vidim Hrvatsku - kao modernu zemlju koja gleda u budućnost i koja svoju državnost temelji na antifašizmu - kazao je Josipović.

Većina predstavnika Saveza antifašističkih boraca (SABAH) i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, s Miloradom Pupovcem na čelu, shodno svojim ranijim najavama, nisu išli u Blajburg, rekavši da "tamo nemaju šta da traže".

Vesna Čulinović-Konstantinović, predsjednica SABAH-a, izjavila je da Josipović ide na Blajburg jer do sada tamo nije bio, ali da predstavnici SABAH-a "tamo nemaju šta da traže jer nema žrtava, a pogotovo nema nevinih žrtava".

- Blajburg nije mesto stradanja, već mjesto obnavljanja ideologije i političkih vrijednosti koje ne mogu prihvatiti i koje moraju ostati iza nas ako se želimo okrenuti budućnosti - istakao je Milorad Pupovac.

Prethodno je Josipović položio vijenac i zapalio svijeće kod spomenika i grobnice poratnih žrtava iz maja 1945. na groblju Dobrova u Teznom, kod Maribora u Sloveniji.

U delegaciji su bili ministar uprave Davorin Mlakar, saborski poslanik opozicione Socijaldemokratske partije Nenad Stazić, predstavnici SABAH-a koje je predvodila predsjednica Vesna Čulinović-Konstantinović, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i njegov zamjenik Saša Milošević.

Josipović je izrazio nadu da će se tim činom "zaključiti jedan krug sporova vezanih uz antifašističku istoriju Hrvatske, koja je imala i stranu kakva nije trebalo da bude".

Tezno je jedna od najvećih masovnih grobnica kvislinga u Sloveniji, koje su 1945. poubijale partizanske vlasti.

Pojedini istoričari tvrde da se u zatrpanom protivtenkovskom rovu dugom više kilometara nalaze kosti najmanje 18 hiljada ljudi, većinom ustaša i domobrana koji su na područje Dobrova dovođeni iz logora u Mariboru i strijeljani krajem maja 1945. godine.

Partizani

Poslije rata partizani na području Slovenije, ali i na "križnom putu" kroz Hrvatsku do Vojvodine pobili veći broj pripadnika raznih formacija, od ustaša i domobrana do četnika i slovenačkih belogardejaca koji su se, kršeći tadašnje međunarodno pravo, borili sedam dana poslije kapitulacije Nemačke, kad su i oni trebali da polože oružje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.