Foto: Veliko interosvanje za dvojno državljanstvo
PODGORICA - Znatan broj građana i državljana Crne Gore sa nestrpljenjem očekuje predstojeće međudržavne pregovore o dvojnom državljanstvu koji bi trebalo da počnu na jesen.
Prema crnogorskim propisima, jedan od uslova za sticanje
državljanstva je odricanje od državljanstva matične države, pa svi oni koji su poslije proglašenja nezavisnosti stekli državljanstvo neke druge države, crnogorsko mogu da zadrže najduže do 22. oktobra ove godine.
- Od šezdesetih godina prošlog vijeka neprekidno živim u Podgorici. Imala sam jugoslovensko i državljanstvo Srbije. Sada me tjeraju da se odreknem državljanstva Srbije, da bih dobila crnogorsko. Uzimaju mi stečeno pravo i dovode me u pravnu nesigurnost - revoltirano kaže žiteljka Podgorice, koja je tražila da joj se ne pominje ime.
Kako sada stvari stoje, Crna Gora će, prije svega Srbiji, pa i ostalim državama sa prostora bivše SFRJ, ponuditi sporazum koji ne predviđa olakšano sticanje dvojnog državljanstva.
- Dvojno državljanstvo treba da bude izuzetak. Crna Gora je država sa malom populacijom koju namjerava da zaštiti. Liberalnija politika bi nas dovela u situaciju da imamo više državljana drugih država, nego crnogorskih državljana - kaže crnogorski ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović.
U suštini, samo oni koji su na dan proglašenja nezavisnosti imali dvojno državljanstvo mogu da zadrže oba, dok će ostali morati da se opredijele, odnosno odreknu državljanstva druge države, ukoliko žele crnogorsko.
Partije iz nekadašnjeg bloka za zajedničku državu sa Srbijom,
albanske i Bošnjačka stranka, traže fleksibilniji pristup Crne Gore u predstojećim bilateralnim pregovorima, kao i da se ti sporazumi što prije potpišu.
Bivši ministar pravde i funkcioner opozicione Narodne stranke Dragan Šoć smatra da je restriktivan pristup crnogorske strane “usmjeren ka Crnogorcima u Srbiji i ljudima iz Srbije, koji decenijama žive u Crnoj Gori”.
- Rješavanje ovog pitanja po dvostrukim standardima je diskriminacija, jer su dvojno državljanstvo na dan sticanja nezavisnosti mogli da imaju samo oni koji su živjeli u drugim državama, Hrvatskoj, BiH. Onaj ko je iz Srbije, a živio je u Crnoj Gori, nije mogao da ima dvojno državljanstvo, već ili državljanstvo Srbije ili državljanstvo Crne Gore, a međunarodno relevantno je bilo jugoslovensko - navodi Šoć.
Interesovanje za dvojno državljanstvo pokazuju albanske i Bošnjačka stranka čiji politički predstavnici ukazuju da su brojni državljani albanske (prema nekim procjenama oko 40.000) i bošnjačke nacionalnosti, koji su pored crnogorskog stekli i državljanstvo neke druge države.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.