U Hrvatskoj jača klima nekažnjivosti

ZAGREB - Organizacija za ljudska prava Amnesti internešnel (AI) izrazila je juče zabrinutost nedavnim izjavama hrvatskog premijera Jadranke Kosor koje, kako se navodi, "jačaju klimu nekažnjivosti i odražavaju nedostatak političke volje za istrage i kažnjavanje ratnih zločina koje su počinile hrvatske snage za vrijeme rata od 1991. do 1995".

U saopštenju ova organizacija podsjeća na riječi Kosorove prošli petak u Kninu i njen pozdrav generalima i ističe da je izuzetno zabrinuta zbog izjava koje napadaju haški sud i slave "Oluju", a ljude odgovorne za zločine operacije shvataju kao dio operacije.

Po njihovom mišljenju, to šalje političku poruku koja potcjenjuje pravdu i obeshrabruje pravni sistem od istraga i kažnjavanja zločina počinjenih kao dio "Oluje".

Amnesti internešnel je ponovo pozvala Hrvatsku da demonstrira političku volju da se bavi ratnim nasljeđem.

U saopštenju se podsjeća na 16. godišnjicu "Oluje", koju su od avgusta do novembra 1995. izvele hrvatske snage na području Krajine u Hrvatskoj, pri čemu je izbjeglo 200.000 Srba.

- Tom prilikom počinjena su brojna kršenja ljudskih prava uključujući ubistva i mučenja od strane pripadnika hrvatske vojske i policije prema srpskim civilima koji su ostali u području i u manjoj mjeri pripadnicima izbjeglih srpskih oružanih snaga - navodi se u izjavi.

Podsjeća se da je 15. aprila Haški sud osudio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača po komandnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1995. godine. Oni su označeni kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata za vrijeme i poslije "Oluje" od avgusta od novembra 1995. godine s ciljem stalnog uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine. Sud je ocijenio vojsku i specijalnu policiju odgovornima za veliki broj krivičnih djela nad Srbima za vrijeme "Oluje", ističe AI.

Ova organizacija naglašava da, osim u Hagu, do danas niko nije kažnjen za ratne zločine nad Srbima, a prema podacima hrvatskog državnog tužilaštva u toku su samo tri istrage u vezi sa ratnim zločinima u "Oluji", što je vrlo malo u poređenju s brojem počinjenih krivičnih djela.

Haški sud je potvrdio veliki broj ratnih zločina počinjenih u vrlo kratko vrijeme, pa su svjedoci dali iskaze o zločinima počinjenim u Mokrom Polju u opštini Ervenik kod Knina, Oćestovu, Palanci, Kninu, Benkovcu, Gračacu i Obrovcu, navodi se u saopštenju AI.

Sud je zaključio da je Gotovina naredio nezakoniti napad na civile i civilne objekte za vrijeme bombardovanja Benkovca, Knina i Obrovca 4. i 5. avgusta 1995, dok je Markač naredio specijalnoj policiji da ta dva dana gađa Gračac, što se takođe smatra nezakonitim napadom, ističe se u saopštenju.

Državni vrh Hrvatske proziva se da je odmah poslije objavljivanja haške presude odbio nalaze suda i negirao da su hrvatske oružane snage počinile zločine.

Pravo na istinu

Odsustvo političke volje stvara atmosferu koja ne samo da ometa kažnjavanje ratnih zločina nego i odvraća žrtve i njihove porodice od ostvarivanja prava na istinu, pravdu i odštetu, ukazuje Amnesti internešnel.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.