Sudski spor u Crnoj Gori: Prva banka tužila Miluna Zogovića zbog „milionskog žongliranja“

D.G.
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Milun Zogović Foto: Agencije | Milun Zogović

PODGORICA – Crnogorska Prva banka, čiji je pojedinačni akcionar Aco Đukanović, podnijela je tužbu protiv funkcionera Demokratske narodne partije (DNP) i bivšeg potpredsjednika Vlade, Miluna Zogovića. Banka potražuje naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda i časti.

Povod tužbe: Izjave o „fiktivnim transakcijama“

Spor su izazvale Zogovićeve tvrdnje iznijete u emisiji „Slobodna zona“, a koje se odnose na poslovanje banke sa državnim sredstvima. Kako prenosi portal Borba, Zogović je optužio banku za afere i specifično naveo „žongliranje jednog miliona 11 puta između države i Prve banke“.

Stav pravnog tima Prve banke:

  • Advokati Velibor Marković i Sanja Lugonja tvrde da su navodi neistiniti i uvredljivi.
  • Ističu da su sporne transakcije bile standardne bankarske procedure, a ne malverzacije.
  • Pojašnjavaju da je novac isplaćen po osnovu budžetske obaveze prema Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje.

Argumenti banke: „Ekonomski laik sa zlom namjerom“

U tužbi se navodi da Zogovićeva interpretacija događaja proizilazi iz fundamentalnog nerazumijevanja platnog prometa.

„Činjenica da je obaveza evidentirana kroz više sukcesivnih knjiženja ne znači da je riječ o simuliranom plaćanju“, navodi se u pravnom podnesku.

Pravni tim banke oštro kritikuje Zogovića, nazivajući ga „ekonomskim laikom“ koji je kao javna ličnost imao obavezu da provjeri činjenice prije iznošenja optužbi. Tvrde da su izjave date sa „zlom namjerom“ kako bi se kompromitovala institucija.

Ključni dokaz: Analitička kartica iz 2009. godine

Kao glavni dokaz u svoju korist, banka je sudu priložila izvod iz martovske analitičke kartice iz 2009. godine. Dokumentacija, prema tvrdnjama banke, pokazuje:

  1. Seriju priliva od po milion evra na račun Regionalnog vodovoda.
  2. Da su sredstva bila depozit klijenta, a ne novac koji je banka koristila za sopstvene potrebe.
  3. Demanti tvrdnje da je novac vraćan državi na nepropisan način.

Šta slijedi?

Predstojeći sudski postupak trebao bi da razjasni tanku liniju između slobode govora javnih funkcionera i zaštite reputacije privatnih finansijskih institucija. Sud će utvrditi da li je Zogović iznio opravdan interes javnosti ili je riječ o neosnovanoj kleveti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.