Sudovi zatrpani zaostalim predmetima

ZAGREB - Šef delegacije EU u Hrvatskoj ambasador Pol Vandoren potvrdio je Srni da Delegacija redovno prima pritužbe hrvatskih građana na rad hrvatskih sudova, ali da mandat Delegacije ne uključuje bavljenje individualnim slučajevima i da to objašnjavaju onima koji im se obraćaju.

Kad je riječ o manipulacijama zaostalim predmetima, on je naveo da EU zahtijeva da Hrvatska znatno smanji broj zaostalih predmeta pred sudovima, posebno starih parničnih i krivičnih predmeta, odluka o izvršenju, da zahtijeva da se više koriste sistemi alternativnog rješavanja sporova, te da se uopšte spriječe dodatna odgađanja.

- Zaostali sudski predmeti u pravosudnom sistemu problem su u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim zemljama. To stvara čitav niz negativnih posljedica, uključujući i na ulaganja - pojasnio je Vandoren.
On je podsjetio da se i u Privremenom izvještaju Evropske komisije, objavljenom 2. marta, navodi da Evropska komisija smatra da "Hrvatska treba dodatno da smanji ukupni broj zaostalih predmeta, te da posebno smanji broj starih parničnih predmeta i odluka o izvršenju".

U izvještaju se naglašava da je potrebno unaprijediti sprovođenje Zakona o parničnom postupku da bi bilo skraćeno predugo trajanje parničnih postupaka.

I predsjednik Evropske komisije zadužena za pravosuđe, osnovna prava i građanstvo Vivijen Reding jasno je rekla da je poruka izvještaja jasna - da Hrvatska mora još puno i teško da radi, pogotovo u pogledu borbe i korupcije i pitanju izbjeglica.

- Pregovori se mogu uspješno završiti samo ako Hrvatska ispuni sve zahtjeve. Od toga zavisi vjerodostojnost ovog i svih budućih proširenja EU - poručila je Redingova.

Da se postavlja pitanje da li će to Hrvatska u neko skorije vrijeme moći i da uradi, potvrđuje i izjava Srni državnog sekretara za evropske integracije Hrvatske Andreja Plenkovića da ne mogu biti riješeni svi zaostali predmeti do samog članstva.

Iako ambasador Vandoren tvrdi da nije upoznat da postoje različita gledišta država članica EU o tome kako i koliko Hrvatska treba da ispuni zahtjeve iz Poglavlja 23, izvori Srne bliski EU navode da postoje dvije struje - jedna okupljena oko Njemačke, a druga oko Velike Britanije.

I dok Njemačka nastoji da Hrvatska što prije uđe u EU - da bi Berlin ojačao svoje prisustvo na Balkanu, Velika Britanija i još neke države zahtijevaju da Hrvatska, kao i sve druge države koje su postale članice EU, u potpunosti ispuni zahtjeve iz Poglavlja 23.

Kritike

Britanski poslanik u Evropskom parlamentu Rodžer Helmer upozorio je da je sudski sistem u Hrvatskoj "potpuno zatrpan, pa se građani i firme koje posluju u Hrvatskoj ne mogu pozivati na pravosuđe".

- Ako se Hrvatska smatra zemljom koja je spremna za pridruživanje sa EU, neka nam nebo pomogne - rekao je Hemler, koji je u nekoliko navrata upozoravao na stanje u Hrvatskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.