Srpsko tužilaštvo još prikuplja dokaze o "Oluji"
BEOGRAD - Tužilaštvo Srbije za ratne zločine vodi postupke za zločine hrvatske vojske nad civilima u izbjegličkoj koloni na Petrovačkoj cesti i u Svodni 7. i 8. avgusta 1995. godine u vrijeme akcije "Oluja", ali detalje ne mogu saopštiti javnosti, piše "Politika".
Zamjenik tužioca za ratne zločine Vasilije Seratlić rekao je za ovaj list da Tužilaštvo preduzima sve neophodne radnje i prikuplja činjenice i dokaze radi rasvjetljavanja ove "krivičnopravne stvari", ali da je riječ o postupcima koji nisu javni.
Prema pisanju lista, iako je već prikupljen priličan broj dokaza i obavještenja o konkretnim izvršiocima, za sada nema naznaka kada bi mogle biti podignute optužnice, a dok dio javnosti u Srbiji smatra da od toga nema ništa, drugi vjeruju da srpski istražni organi neće odustati od pravde.
Advokat Branko Lukić, jedan od branilaca generala Ratka Mladića, rekao je da se srpsko tužilaštvo godinama nije bavilo zločinima protiv Srba jer je bilo pod znatnim uticajem Haškog tribunala, te da uticaj stranaca nije dozvoljavao da se istraže zločini nad Srbima.
"A i danas je naše tužilaštvo pod uticajem takozvanih antiratnih profitera, raznih udruženja kojima je data velika moć jer su direktno sarađivali sa Amerikom i nametali rešenja preko haških tužilaca, koji su tražili da se procesuiraju Srbi", rekao je Lukić, koji je i član radnog tijela za utvrđivanje strategije procesuiranja ratnih zločina pri Ministarstvu pravde Srbije.
Advokat Dragoslav Ljubičanović rekao je da je nemoguće da 25 godina poslije zločina i dvije godine od podnošenja krivičnih projava srpsko tužilaštvo ne može da donese makar akt koji bi konkretizovao postojanje individualne krivične odgovornosti ili naredbu o sprovođenju istrage.
On ocjenjuje da se može reći da su zatajile i institucije Srbije, pa se postavlja pitanje zašto vlast u Srbiji ne ulaže napore da se ovi zločini rasvijetle.
Ljubičanović podsjeća da krivične prijave za raketiranje izbjegličkih kolona u "Oluji" nisu podnijeli državni organi Srbije, što bi bilo pravno i faktički logično jer je 1995. godine postojalo više neposrednih saznanja o ratnim dejstvima Hrvatske, nego sada.
"Mogli su tada uzeti izjave svedoka koji su uspeli da izbegnu u Srbiju. Tek pre dve godine krivične prijave je podneo jedan advokat Dušan Bratić, koji je uspeo da dođe do konkretnih imena", naveo je Ljubičanović, uz ocjenu da mu se čini da srpsko tužilaštvo ne pokazuje neko veliko interesovanje za to.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
