Sanader podigao cijenu Pelješkog mosta

Zagreb - Pelješki most bio bi sagrađen da bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader nije tražio najskuplju varijantu, te umjesto projekta koji je koštao 300 miliona evra, zahtijevao viseći most vrijedan 800 miliona evra, objavili su hrvatski mediji.

- Sanader je zaključio da se kopno i poluostrvo Pelješac neće povezivati nekim "bezveznim" i jednostavnim mostom i tada se počeo raditi projekat visećeg mosta. Ta promjena povećala je cijenu mosta sa prvobitnih 300 na 800 miliona evra - tvrdi u autorskom tekstu nekadašnji inženjer u "Hrvatskim cestama" Dominik Brigović, koji je ispred te kompanije bio zadužen za projekat Pelješkog mosta.

Kada se suprotstavio novom rješenju, kako tvrdi, izbačen je iz projekta.

Hrvatski mediji su prenijeli da je svjedočenje inženjera Brigovića izuzetno važno jer dokazuje da Ivo Sanader i hrvatski građevinski lobi predvođen "Konstruktorom" nisu pitali za cijenu kako bi nepotrebnim megalomanskim projektima sebe izdigli na tron nezaobilaznih građevinskih rekordera.

Da je ovaj most realizovan bio bi, s obzirom na raspon od 568 metara, među deset najvećih na svijetu i najveći u Evropi. Naravno, okidač za izradu novog projekta bilo je i "pumpanje" cijene koju bi za ovaj projekat platili poreski obveznici, navode hrvatski mediji.

Predradnje za projektovanje i gradnju mosta Pelješac počele su još 2004. godine. Izvršeni su geofizički i geotehnički istražni radovi podmorja u kojem bi trebalo da bude temeljen most. Godinu kasnije "Hrvatske ceste" ugovorile su sa Građevinskim fakultetom u Zagrebu izradu projekta grednog mosta dužine 2.374 metra, visine 35 metara s najvećim rasponom od 150 metara. Vlasti BiH smatrale su da je to premali raspon za neškodljiv prolaz prema otvorenom moru. U isto vrijeme, prema tvrdnjama inženjera Brigovića, tadašnji premijer Sanader zatražio je promjenu projekta i odustajanje od jednostavnog mosta. Početkom 2007. godine po premijerovoj želji na Građevinskom fakultetu počinje izrada projekta visećeg mosta, koji je podrazumijevao rast troškova za 500 miliona evra.

Ostrva

Vlada Hrvatske ozbiljno razmatra opciju da Hrvatska granični spor sa BiH oko izgradnje mosta riješi ratifikacijom Sporazuma o granici koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Sporne odredbe ovog sporazuma su one kojima je Tuđman predao BiH vrh poluostrva Kleka te nenaseljena ostrva Veliki i Mali Školj u Malostonskom zalivu. Razlog što su ta četiri kvadratna kilometra prostora pripala BiH leži u činjenici da su od 1974. godine upisana u katastarsku opštinu Neum, mada hrvatski istoričari tvrde da je prije toga skoro šesto godina to bila hrvatska teritorija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.