Sanader: Nisam kriv

ZAGREB - Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader na početku suđenja za ratno profiterstvo očekivano je izjavio da je razumio optužnicu koja ga tereti za traženje i primanje 3,61 miliona kuna (483.000 evra) provizije od austrijske Hipo banke tokom 1994. i 1995. godine i rekao da nije kriv.

Poslije uzimanja podataka od strane sudije Ivana Turudića, pri čemu je Sanader insistirao da objasni kako je bez boravka na frontu dobio čin pukovnika Hrvatske vojske, zastupnik optužbe, zamjenik direktora Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) Tamara Laptoš pročitala je optužnicu, prenosi Tanjug.

Ona je istakla da će na osnovu dokaza i iskaza 19 svjedoka dokazati da je Sanader, kao zamjenik ministra spoljnih poslova 1994. i 1995, tražio i dobio proviziju od pet odsto od ugovorenog iznosa kredita, odnosno sedam miliona austrijskih šilinga, čime se tereti i za ratno profiterstvo.

- Tada je u Hrvatskoj trajao rat, bila je visoka inflacija, a Hrvatska je teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila. O tome će svjedočiti tadašnji šef diplomatije Mate Granić i premijer Nikica Valentić. Sve je bilo dobro poznato Ivi Sanaderu, koji je iskoristio situaciju - rekla je ona.

Tadašnjem rukovodiocu šefu Hipo banke Volfgangu Kultereru rečeno je da umjesto osam odsto, koliko je Sanader tražio, ispregovara nižu proviziju, o čemu je govorio i član uprave predsjednika Hipo banke Gintera Stridingera iz 1994. godine.

- Sanader je tada obećao da će Hipo banka imati povlašćen položaj na hrvatskom tržištu i da će profitima nadoknaditi iznos dat za proviziju - naglasila je Laptoš.

Po riječima jednog od advokata Čede Prodanovića, optužnica je nelogična, jer bi bilo čudno da neka banka daje odgovornim osobama proviziju da uđe na tržište koje ne postoji. Osim toga ratno profiterstvo primjenjuje se na period iz 1994, kad taj zakon nije postojao, te dovodi u pitanje ustavnost tog zakona.

- Kupovina zgrada hrvatskih ambasada, za šta je Hipo banka dala kredit, nema nikakve veze s ratnim stanjem - rekao je Prodanović i dodao da se optužnica zasniva na indicijama.

Sudu se obratio i sam Sanader.

- Nisam tražio ni dobio proviziju, jer sam se uvijek vodio uvjerenjem da služim narodu i bila mi je strana pomisao o proviziji - rekao je i odbacio tvrdnju Kancelarije da je profiter.

U 20 godina Hrvatske bio je na više visokih dužnosti, na šta je, kako je rekao, ponosan, pri čemu je ponovio da je čin pukovnika dobio 1993. godine, kao član ratne vlade i kao učesnik kriznog štaba u pregovorima oko razmjene zarobljenika.

Sanader je izjavio da je Kancelarija tendenciozno koristila dokumentaciju oko Hipo banke, jer je na osnovu istih dokumenata u Austriji ispitan kao svjedok, a u Hrvatskoj kao optuženi. On se takođe požalio da tužilaštvo njegovim advokatima nije dalo dokumenta koja mu idu u prilog.

Od Ustavnog suda stigla je i presuda u kojoj je odbijena Sanaderova žalba na produženje pritvora za još dva mjeseca. Pritvor mu je bio produžen zbog opasnosti od bjekstva.

Sanaderove afere

Sanader je optužen i zbog primanja deset miliona evra mita od predsjednika uprave MOL-a Žolta Hernadija da bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Uz afere o nezakonitoj prodaji struje Hrvatske elektroprivrede i pogodovanju kompanijama Roberta Ježića osumnjičen je i u "aferi Fimi media", u kojoj je odnedavno pod istragom i HDZ.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.