Prilika za sjećanje na srpsko stradanje i istorijski egzodus

Komemoracija je održana u neposrednoj blizini pravoslavne Crkve Uspenja Presvete Bogorodice u organizaciji Srpskog narodnog vijeća /SNV/ i Centra za suočavanje sa prošlošću "Dokumenta".

Na komemoraciji je pročitana izjava sjećanja SNV-a u kojoj je navedeno da je 27. godina od "Oluje" prilika za prisjećanje na ratne strahote od 1991. do 1995. godine prošlog vijeka, stradanje Srba u Hrvatskoj i njihov istorijski egzodus, uz masovno uništavanje srpske imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama.

Od toga se, istaknuto je u izjavi, njihovi istorijski zavičaji do danas nisu oporavili i teško će, a zbog toga nema ni osjećaja javne odgovornosti onih koji su za to pojedinačno odgovorni.

U ovom dokumentu se ističe da se obilježavanje "Oluje" i egzodusa Srba, nažalost, pretvara u nastavak ratovanja i onemogućavanje suočavanja sa svim njegovim posljedicama.

Ukazano je na političke upotrebe i zloupotrebe stradanja, te je upućen poziv vlastima u Zagrebu i u Beogradu da se posvete rješavanju pitanja nestalih tako da razvijaju javnu svijest da je to zajednička obaveza, navodeći da se još traga za 1.800 nestalih.

U izjavi SNV-a je istaknuto da bi trebalo poslije 27 godina od završetka rata da budu posvećeniji miru i imaju više empatije za stradanje drugog.

"Svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opšte političke dobrobiti", navedeno je u izjavi SNV-a.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je na komemoraciji da se treba sjećati stotina stradalih Srba tokom i nakon "Oluje" na području Gračaca, kao i nestalih s područja ove opštine.

Pupovac je pozvao sve strane da se sjećaju i čuvaju dostojanstvo žrtava, ali da ne stvaraju stanje trajnog nacionalizma, mržnje i neprijateljstva.

Rukovodilac centra "Dokumenta" Vesna Teršelič upozorila je na sporo procesuiranje ratnih zločina nad Srbima, te je navela da hrvatsko pravosuđe na tom planu treba da radi više jer je podiglo samo nekoliko optužnica za ratne zločine nad krajinskim Srbima.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

U Deringaju kod Gračaca danas je i održan i kontraskup u organizaciji Autohtone Hrvatske stranke prava /A-HSP/, na kojem, prema procjeni policije, nije bilo remećenja javnog reda i mira.

Iz zadarske policijske uprave su naveli da je kontraskup održan u skladu sa prijavom, ali odvojeno od drugog skupa, kao i da je bilo govora i razvijenih transparenata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.