Pavelić i Luburić na putu za Hrvatsku

Darko Momić
Pavelić i Luburić na putu za Hrvatsku

Banjaluka - Vlasti u Španiji nesvjesno su potpalile fitilj na balkanskom buretu baruta odlukom da posmrtne ostatke fašističkog diktatora i dugogodišnjeg vladara ove zemlje Franciska Franka izmjeste iz monumentalnog muzeja “Dolina palih” i prenesu na neko od državnih grobalja u Madridu.

Poslije dugogodišnjeg trvenja između konzervativne španske Narodne partije, koja na svojevrstan način baštini period Frankove vladavine i socijalističke Radničke socijalističke stranke, koja se bori za uklanjanje svih simbola bivšeg režima i za potpuni otklon od frankizma, pobjedu su odnijeli socijalisti. Stranka aktuelnog premijera Pedra Sančeza, koji je na našim prostorima poznat i kao jedan od bliskih saradnika drugog po redu visokog predstavnika u BiH i kreatora famoznih “bonskih ovlaštenja” Karlosa Vestendorpa dobila je podršku Vrhovnog suda Španije, koji je polovinom prošlog mjeseca odbacio žalbe Frankovih potomaka i time podržao izmjene zakona o istorijskom sjećanju. Tim zakonom koji se odnosi na Španski građanski rat i režim nakon njega definitivno je potvrđeno da će Frankovi posmrtni ostaci biti izmješteni iz nacionalnog mauzoleja.

Iako se zakon ne odnosi na druge osobe sahranjene u ovoj zemlji, pogotovo one koje nisu učestvovale u Španskom građanskom ratu od 1936. do 1939. godine, niti bile dio Frankovog režima od završetka tog rata pa do 1975. godine, do kada je Franko vladao Španijom, ta odluka otvorila je i pitanje šta će biti sa posmrtnim ostacima bivšeg poglavnika tzv. Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelića, koji je sahranjen u Madridu i jednog od njegovih najbližih saradnika i komandanta zloglasnog logora smrti u Jasenovcu Vjekoslava Maksa Luburića, koji počiva na groblju u španskom gradiću Karkaišent kraj Valensije.

Sama ideja da bi posmrtni ostaci ustaških poglavara u okviru obračuna španskih vlasti sa frankizmom mogli da budu premješteni iz te zemlje u Hrvatsku ili u BiH, jer su i Pavelić i Luburić rodom iz Hercegovine, uzburkala je duhove i naišla na osudu protivnika istorijskog revizionizma u Hrvatskoj i BiH, ali i podgrijala nadu desničara u Hrvatskoj da bi mogli da dobiju svetilište u vlastitoj zemlji.

Profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka Đorđe Vuković kaže da s obzirom na to da se povampireno ustaštvo vratilo i raspojasalo u različitim oblicima (kroz političku retoriku, selektivnu kulturu sjećanja, istorijski revizionizam, sportsko i muzičko ludilo, nasilje nad povratnicima i turistima, itd.), za hrvatsku političku javnost bi suočavanje sa takvim izazovom kao što je prenos posmrtnih ostataka Pavelića i Luburića bilo konačno određivanje i prihvatanje dijagnoze o stanju nacionalne svijesti i prilika da definitivno potvrdi ili konačno raščisti sa zlom nikad upokojenog ustaštva.

- Dok se civilizovani svijet na sve načine bori da iskorijeni simbole na kojima bi mogle da se ožive neonacističke, neofašističke, rasističke nemani, naše komšije su decenijama, pred ravnodušnom evropskom javnošću afirmisale one ideje i ličnosti kojih bi se stidjeli svi narodi - ocjenjuje Vuković.

Slično mišljenje ima i poznati hrvatski novinar i publicista Drago Hedl, koji kaže da bi eventualna ekshumacija posmrtnih ostataka ustaškog poglavnika Ante Pavelića i njihovo premještanje iz Madrida u Hrvatsku sigurno vodilo još dubljem raskolu unutar hrvatskog društva.

- Posljednjih godina ono se suočava sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, u kojima se nastoji rehabilitovati, odnosni negirati zločinački karakter ustaškog režima i naravno, uloga samog Pavelića. S druge strane, negiraju se zasluge narodnooslobodilačkog pokreta, pa se tako Titovi partizani prikazuju kao ratni zločinci, a ustaše kao domoljubi zaslužni za stvaranje hrvatske države - kaže Hedl.

Prema njegovim riječima, ta tema koja se posljednjih godina snažno aktuelizovala stvara napetosti, podjele i lošu političku klimu, te dodatno, narušava međunacionalne odnose.

- To se najdramatičnije pokazuje i vidi u vezi sa pokušajem negiranja ustaških zločina u koncentracionom logoru Jasenovac, što je posljedično dovelo do toga da predstavnici srpske i jevrejske nacionalne manjine, u znak protesta zbog relativiziranja ustaških zločina, ne učestvuju u službenoj državnoj komemoraciji koja se svake godine održava u Jasenovcu - objašnjava Hedl.

On smatra da bi premještanje posmrtnih ostataka Ante Pavelića u Hrvatsku njegov grob sigurno pretvorilo u mjesto okupljanja njegovih pristalica.

- To bi ionako uzavrelu atmosferu dodatno produbilo i gurnulo zemlju u opasnu zonu, sasvim nepriličnu zemlji članici Evropske unije, zajednice demokratskih država koje za jednu od temeljnih vrijednosti smatraju upravo antifašizam - ocjenjuje Hedl.

Istoričar iz Banjaluke zaposlen u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Dragoslav Ilić kaže da je tema koja se tiče izmještanja Frankovih posmrtnih ostataka interesantna iz nekoliko razloga.

- Interesantni su tekstovi koji su se pojavili o ovoj temi, a u kojima ćete rijetko pročitati stav nekog stručnjaka, jer su se o tome izjasnili samo Tvrtko Jakovina i Hrvoje Klasnić u Hrvatskoj, a kod nas nije niko od stručnjaka, već se o njemu izjašnjavaju samo zainteresovani diletanti, čija su širina i dubina smješteni u ogledalu. Oni nemaju svijest o tome da je u Španiji nakon Drugog svjetskog rata utočište našao, pored hrvatskih ustaša i generalno ratnih zločinaca iz Nezavisne države Hrvatske, veliki broj fašista iz drugih zemalja, kao što su Njemačka, Austrija, Ukrajina, Litvanija, Estonija i druge. Dakle, ako bi španske vlasti krenule u izmještanje posmrtnih ostataka svih fašista sahranjenih na njihovoj teritoriji to bi ih dovelo u veoma neprijatne diplomatske odnose sa nizom zemalja, što sigurno nije u interesu državi koja ima veoma ozbiljne teritorijalne probleme - objašnjava Ilić.

Shodno iznesenom i prema onome što je do sada poznato, nastavlja on, do izmještanja posmrtnih ostataka ratnih zločinaca Pavelića i Luburića ne bi trebalo da dođe.

On kaže da je pitanje izmještanja Frankovog groba pokušaj španskih socijalista da raskrste sa bogatim fašističkim nasljeđem u samoj Španiji, a to je uglavnom u vezi sa sjećanjima na Španski građanski rat u kojem je Franko došao na vlast.

- Pozitivna posljedica događaja u Španiji leži u činjenici da španski mediji pišu o Paveliću i Luburiću kao o ratnim zločincima i u tome da je špansko društvo upoznato sa elementarnim činjenicama o genocidu nad Srbima u NDH - kaže Ilić.

Kad je riječ o revizionističkim pokretima, on kaže da je nakon 1989. godine istorijski revizionizam u Evropi u stvari kod kuće.

- Jednostavno, Njemačka je najsnažnija zemlja i lider u Evropskoj uniji, a njoj je u interesu da sa što čistijom nacionalnom biografijom dočeka obilježavanje stogodišnjice Drugog svjetskog rata, od koje nas dijele samo dvije decenije. Proces relativizacije njemačke krivice u Njemačkoj je započet sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, a danas je prisutan u gotovo svim zemljama - poručuje Ilić.

On ističe da je u hrvatskom društvu istorijski revizionizam prisutan u svom najprimitivnijem obliku.

- On se manifestuje negiranjem očiglednih činjenica o genocidu nad Srbima u NDH, a generisan je novim talasom srbofobije, koja je, od početka posljednje decenije prošlog vijeka, postala centralna tačka hrvatske politike. U tom svjetlu treba posmatrati i tekstove koji govore o mogućem izmještanju posmrtnih ostataka Pavelića i Luburića i njihovom premještanju u Hrvatsku. Na revizionističkim sajtovima ovo je dočekano kao mogući povratak kući “heroja za nacionalnu slobodu”. Smatra se da bi takav rasplet situacije omogućio nastanak još jednog nacionalnog svetilišta u Hrvatskoj. Za nas je bitno da se hrvatski revizionisti najčešće ustremljuju na rezultate srpske, ali ne i samo srpske, nauke, u čemu im mnogo pomažu srpski diletanti, čije javno nipodaštavanje rezultata srpske istoriografije u izučavanju genocida nad Srbima u NDH, u Hrvatskoj biva predstavljeno kao dominantan stav srpskog društva, što uvijek iznova postaje zamajac revizionističkih akcija - zaključuje Ilić.

U prilog njegovim tvrdnjama najbolje ide izjava hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića, koji je na mogućnost da bi Pavelićevi posmrtni ostaci mogli da dođu u Hrvatsku ironično izjavio:

- Sada nam još samo nedostaje njegov grob da zaokružimo priču.

Šuker

Ante Pavelić je nakon sloma NDH pobjegao iz Hrvatske i uz pomoć Katoličke crkve preko Austrije i Italije otišao u Argentinu. U Argentini ga je 1957. godine teško ranio srpski emigrant Blagoje Jovović, nakon čega je Pavelić preko Čilea otišao u Španiju. Umro je u Madridu 1970. godine i sahranjen je na privatnom groblju San Isidro, a u istom grobu su i posmrtni ostaci Pavelićeve žene Mare i djece Velimira i Višnje. Ustaški nostalgičari redovno ostavljaju cvijeće na njegov grob, a među javnim ličnostima koje su ga posjetile je i bivši fudbaler Davor Šuker.

O nadgrobnom spomeniku se brine tročlani odbor u kojem su jedna Pavelićeva rođaka i dva člana hrvatske dijaspore, koji su španskim medijima na pitanje o Pavelićevoj zločinačkoj prošlosti rekli da “svako ima pravo na grob”.

Karkaišent

Šef kancelarije koji se bavi pitanjima Španskog građanskog rata i Frankovog režima u gradiću Karkaišent Karlos Albert izjavio je da je pokrenuta inicijativa da se sa groblja u ovom mjestu ukloni grob Vjekoslava Luburića. On je rekao da će Ambasadu Hrvatske službeno obavijestiti o toj namjeri i provjeriti da li postoji mogućnost ili želja da se u Hrvatsku pošalju posmrtni ostaci.

- Smatramo da Luburićeva grobnica ne bi trebalo da bude na našem gradskom groblju zbog njegove prošlosti - izjavio je Albert.

Dinko Šakić

Vjekoslav Maks Luburić u Karkaišentu kraj Valensije je imao štampariju u kojoj je izdavao proustaške časopise. Ubijen je u štampariji 1969. godine, a za njegovo ubistvo odgovornim se smatra saradnik Udbe Ilija Stanić. Na njegovoj grobnici piše: “Ovdje počiva vitez Vjekoslav Luburić, general hrvatskih oružanih snaga”.

Grobnicu je 1976. godine kupio njegov zet i bivši komandant u logoru Jasenovac Dinko Šakić, koji je umro 2008. godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, kojem je isporučen 1998. godine i osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana