Niti jedan pripadnik HV nije osuđen za zločine nad Srbima

ZAGREB - Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) niti jedan pripadnik Hrvatske vojske ili Hrvatske policije, niti bilo ko drugi, nije osuđen za ratne zločine počinjene nad Srbima, kako civilima tako i vojnicima, poslije akcije "Oluja".

Ovo piše u saopštenju Hrvatskog helsinškog odbora koji je reagovao na podatke Državnog tužilaštva Hrvatske u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina i hrvatskim medijima iznio svoje podatke.

-Podatke dostavljamo pošto su objavljeni DORH-ovi podaci o broju žrtava srpskog stanovništva poslije akcije "Oluja". Iznesene podatke doživljavamo dijelom "diplomatske ofanzive" svih nivoa hrvatske vlasti. Oni su ujedno i dokaz da se u Hrvatskoj u odnosu prema ratnim zločinima i vladavini prava ništa bitno nije promijenilo tokom posljednjih 15 godina - navodi HHO u saopštenju. 

Dodaju da je u Hrvatskoj od početka rata devedesetih do 31.12.2010. godine pokrenuto ukupno 3.655 istražnih zahtjeva protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine.

- Osuđene su 563 osobe. Od ukupnog broja, optuženo je 95 osoba koje su bile pripadnici HV ili Hrvatske policije. Za ratne zločine počinjene tokom posljednjih 20 godina osuđeno je samo 28 osoba pripadnika HV i policije, ostalo su Srbi - ističe se u saopštenju HHO.

HHO dodaje da se Hrvatska presudom Anti Gotovini i Mladenu Markaču " još jednom suočila s drugačijim viđenjem događanja poslije 'Oluje' od onoga kakav bi Hrvatska željela da bude".

- Osjećamo dužnost da kao jedino nevladino udruženje za ljudska prava, koje je od prvih dana bilo uključeno u praćenje dešavanja, iznesemo svoje viđenje tih događaja kao i činjenice o onome što se dogodilo poslije akcija "Bljesak" i "Oluja" - ističe HHO u saopštenju.

Oni dodaju da ovo čine zbog toga što su teritorije na kojima su se dešavale ove dvije akcije postale poprište masovnih kršenja ljudskih prava.

Netačni podaci DORH-a

U Hrvatskom helsinškom odboru ističu činjenicu da se u Hrvatskoj ovih dana vodi žestoka rasprava o presudi Gotovini i Markaču a, naglašavaju, nema skoro niti pomena o žrtvama tih akcija.

- Predsjednik Vlade Jadranka Kosor naredila je "diplomatsku ofanzivu" kako bi se preko "prijatelja u svijetu" izvršio pritisak na Tribunal da promijeni svoju odluku. Smatramo to kršenjem načela vladavine prava i napadom na ustavni poredak - ističu u HHO.

Kosorova je, dodaju, naredila istragu o tome ko je, poštujući Ustavni zakon o saradnji s Haškim tribunalom, dostavio Sudu transkripte, "umjesto da je naredila detaljnu istragu o stvarnom broju žrtava poslije 'Oluje'".

HHO je naglasio da je DORH objavio podatke koji ne odgovaraju istini.

- Poslije završetka akcije "Bljesak" u maju 1995. tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak izjavio je pred poslanicima u Saboru da je u toj akciji ubijeno 450 neprijateljskih vojnika. Provjerom HHO-ovih aktivista utvrđeno je da ni u jednoj od bolnica nije bilo ranjenika. Isto tako, nije bilo ni zarobljenika. Specijalna policija je mjesecima poslije "Bljeska"  "čistila teren" i likvidirala preostale osobe. Nikada nismo saznali sudbinu osoba s kojima se Specijalna policija oružano sukobljavala - ističe se u saopštenju HHO.

Ova nevladina organizacija podsjeća da je neposredno poslije "Oluje" iz kancelarije tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana saopšteno da je u toj akciji ubijeno "950 neprijateljskih vojnika".

- Ranjenika opet nije bilo niti u jednoj od bolnica. Nije bilo ni zarobljenih. Nikada nije objavljeno koliko je osoba likvidirano u "čišćenjima terena" - ističu u saopštenju u HHO.

Oni dodaju da su u vrijeme zločina u Gruborima, kada je "ubijeno 11, a ne osam starijih osoba", čija imena su zapisana u knjizi HHO-a, specijalci istovremeno likvidirali još oko 40 osoba.

- Nije nam poznato na osnovu čega je DORH zaključio da su poslije Oluje "počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba", kada niko nije osuđen za ratni zločin poslije "Oluje" - ističu u HHO.

Razdvajanje žrtava rata

U saopštenju ove organizacije navodi se i da u DORH-u tvrde kako je za ratne zločine procesuirano "tek deset osoba", misleći vjerovatno na "slučaj Varivode" gdje su svi optuženi - oslobođeni, zbog manjka dokaza.

Masakr u Varivodama se dogodio u četvrtak, 28. septembra 1995. godine, gotovo dva mjeseca poslije "Oluje". U tom zaseoku ubijeno je devet osoba, uglavnom nemoćnih staraca.

- To je prvi slučaj gdje su na mjesto zločina izašli istražni sudija i državni tužilac sa šest policajaca. Do tada je policija isključivo vršila "humanu asanaciju", jer nadređene vlasti nisu dopuštale kriminalistički uviđaj, kao što je to bio slučaj u Gruborima. Tamo su kriminalistički službenici Ivica Vrtičević i Jozo Bilobrk odbili navodni zahtjev bivšeg Markačevog zamjenika Željka Sačića da obave lažni "kriminalistički uviđaj" s tim da se uz ubijene starce stavi oružje kako bi izgledalo da su bili naoružani - navode u HHO.

U saopštenju dodaju da se zbog toga protiv Željka Sačića od prošle godine vodi postupak za krivično djelo zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

- Ta činjenica po našem mišljenju je glavno pogonsko gorivo za Sačićevo političko ekstremističko djelovanje danas - ističu u HHO-u.

Osim toga, podsjećaju u HHO da je DORH u svojoj izjavi naveo da je razlika u podacima HHO-a i DORH-a u tome što HHO "ne razdvaja žrtve rata od žrtava ratnih zločina i ubistava".

- Ne znamo kojom se metodologijom DORH služio kad je razdvojio "žrtve rata" od žrtava ratnih zločina i ubistava. Po nama, sve žrtve ubijene poslije "Oluje" likvidirane su kao ciljana grupa - kao pripadnici srpskog naroda - pa se, prema tome, radilo isključivo o žrtvama ratnog zločina. DORH može sva ubistva po završetku vojno-redarstvene akcije "Oluja" procesuirati kao ratni zločin - ističe se u saopštenju.

HHO smatra da sve navedeno dokazuje da u Hrvatskoj ni danas ne postoji politička volja za procesuiranje ratnih zločina koji su se dogodili poslije okončanja "Oluje".

Udruženi zločinački poduhvat

Prošlog petka, na zahtjev glavnog državnog tužioca Mladena Bajića, Hrvatski helsinški odbor je Državnom tužilaštvu dostavio 15 primjeraka svog izvještaja o akcijama "Oluja" i "Bljesak".

- Uz to, Državnom tužilaštvu smo ponudili i našu prebogatu arhivsku građu koju bi trebalo da istraže predstavnici MUP-a i DORH-a, kako bi se već jednom definitivno utvrdilo šta se stvarno dogodilo poslije "Oluje" i krenulo u sudske procese koje je Vlada obećala Evropskoj uniji svojim akcijskim programom. Time bi se otklonile spekulacije prema kojima DORH i sudovi do sada nisu procesuirali individualne ratne zločine počinjene poslije te operacije, zbog toga što bi se, pravosnažnim sudskim presudama hrvatskih sudova dali sudski relevantni dokazi da je "Oluja" zloupotrijebljena za etničko čišćenje kroz udruženi zločinački poduhvat - javili su iz HHO.    

Plansko uništavanje

Aktivisti Hrvatskog helsinškog odbora su utvrdili da je u "Oluji" uništeno - spaljeno, srušeno ili temeljno oštećeno 20.000 objekata, što uključuje kuće i poljoprivredne objekte, ali i zgrade od opšteg javnog interesa: željezničke stanice, ambulante, škole, trafo-stanice, stubove za električnu energiju i drugo.

- Sve ovo ukazuje na zaključak da se radilo o planskom uništavanju s ciljem onemogućavanja povratka civilnog stanovništva i ponovnog uspostavljanja normalnog života. Ova paljenja i uništavanja nastavila su se još nekoliko godina poslije "Oluje", što je vidljivo iz izjava i dokumenata koje smo tada objavljivali - navodi se u saopštenju ove organizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.