Nezvanična procjena srpskih nekretnina u Hrvatskoj

ZAGREB - Vrijednost evidentirane privatne imovine ostale iza Srba izbjeglih iz Hrvatske, prema nezvaničnim podacima, procjenjuje se na 30 milijardi evra, ali zvaničnih podataka nema, prenosi Srna.

Nezvaničnu procjenu vrijednosti imovine Srba iz Hrvatske Srni je dao bivši premijer nekadašnje Republike Srpske Krajine Borislav Mikelić, a ona je izračunata na osnovu podataka Komiteta za raseljena lica izbjegličkih udruženja koje je vršilo popis 1995. godine, kao i iz evidencije nekadašnjeg Saveznog ministarstva pravde.

Mikelić navodi podatak da su Srbi u Hrvatskoj do rata imali oko 600.000 hektara zemljišta.

U vlasništvu Srba u Hrvatskoj bilo je oko 18 miliona kvadratnih metara građevinskog prostora, od čega 14 miliona stambenog i četiri miliona kvadratnih metara poslovnog prostora.

Kada je riječ o nepokretnoj imovini, Srbi su ostali bez 400.000 poljoprivrednih mašina, 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremljenih spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređaja.

Prilikom evidentiranja imovine Srba ukupno je prijavljeno 180 miliona tadašnjih njemačkih maraka i 3,5 milijardi dinara u hrvatskim poslovnim bankama i 600 miliona dinara u hartijama od vrijednosti.

Kada se ovim podacima pridodaju i ulaganja u putnu i drugu infrastrukturu putem samodoprinosa, izuzimanje Srba iz prihoda od privatizacije, kao i neisplaćene penzije za 50.000 srpskih penzionera, prema Mikelićevim riječima, sa sigurnošću je procijenjeno da vrijednost imovine iznosi 30 milijardi evra.

Prema podacima iz raznih izvora, uglavnom izbjegličkih udruženja, u Hrvatskoj je uništeno ili devastirano oko 40.000 kuća Srba, i to u takozvanom sektoru "Jug" (Lika i Dalmacija) oko 20.000 kuća i skoro isto toliko domaćinskih objekata.

Izbjeglička udruženja tvrde da su srpske kuće uništavane i izvan područja ratnih dejstava, ali o tome nema precizne evidencije.

Nema nadoknade štete

Hrvatska izbjegava nadoknadu štete za uništenu nepokretnu imovinu Srba tako što izigrava zakone.

Pravnik Miladin Škrbić objašnjava da sudovi u Hrvatskoj to čine tako što izbjegavaju mogućnost da se kao uzročnik štete prikaže aktivnost vojske i policije i sugerišu oštećenima da preinače tužbe, te navedu kako su im kuće srušene u aktu terorizma i nasilja.

Poslije toga, hrvatski sudovi donose odbijajuću presudu, jer se za tako nastalu štetu primjenjuje Zakon o odgovornosti za štetu nastalu usljed terorističkih akata i javnih demonstracija iz jula 2003. godine, koji propisuje da se materijalna šteta nastala zbog terorizma nadoknađuje u obliku obnove, pa se zbog neosnovanosti, tužbeni zahtjevi odbijaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.