Milanović: Moramo se zapitati kakve koristi imamo od članstva u EU

ZAGREB - Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održao je govor na svečanosti povodom Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu. Poručio je da sve treba preispitivati jer se tako izbjegavaju fizički sukobi.

Rekao je da je i prije godinu dana na istom mjestu govorio o devijantnim pojavama u evropskoj politici i položaju Hrvatske, te je ponovio da o takvim temama na fakultetu treba razgovarati.

Šta Hrvatska ima od članstva u EU

Milanović smatra da treba postaviti pitanje šta Hrvatska ima od članstva u Evropskoj uniji, posebno iz perspektive nacionalne bezbjednosti.

„Ne zato da bismo raspisali referendum o izlasku jer to nije ni realno ni pametno, iz današnje perspektive čak je i ludo“, rekao je.

Dodao je da u politici i državničkim poslovima svako ko svjesno radi protivno nacionalnim interesima zaslužuje da bude smijenjen sa položaja.

Poređenje privrednog rasta sa Srbijom

Predsjednik je kao jedan od ključnih nacionalnih interesa naveo privredni rast.

„Da li je to bezbjednost? Svakako. Da li je to privredni rast ili rast društvenog standarda, koji je u posljednjih deset godina bio 2,5 odsto godišnje, sa svim fondovima koje smo imali, koji su vanredni jer su rezultat zemljotresa, epidemija, inače bi to bio manji novac“, rekao je Milanović i uporedio Hrvatsku sa Srbijom.

„Susjedna Srbija, koja se otrgla dvanaestogodišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je periodu imala otprilike isti rast pod Vučićem. Bez evropskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog“, kazao je.

Pojasnio je da su to parametri za orijentaciju i donošenje zaključaka, a ne za žaljenje.

Hrvatska spoljna politika i demokratija

Milanović je komentarisao i spoljnu politiku Evropske unije. Smatra da se ona decenijama ne mijenja niti će se mijenjati jer više ne postoji većina potrebna za dogovor.

Ponovio je da je EU bila zamišljena kao zajednica sa zajedničkom spoljnom politikom, gotovo kao država, ali da to nije.

„Cijena toga je da hrvatska spoljna politika ne postoji. Da li je to naša odluka? Da li nas zadovoljava da o nizu pitanja ćutimo, da nas na međunarodnim forumima širom svijeta predstavljaju bivši političari koji su na ta mjesta došli bez izbornog mandata? Dakle, što s demokratijom nema baš nikakve veze, naročito s obzirom na ovlašćenja koja imaju“, izjavio je.

Kao primjer je naveo Federiku Mogerini i Ketrin Ešton, visoke predstavnice za spoljnu politiku u vrijeme dok je bio premijer, za koje je rekao da su bile izabrane kompromisom.

„Tada se pazilo šta se govori i one su sve vrijeme imale ruku na kočnici, uvijek su na Evropskom savjetu dolazile da podnesu izvještaj na samom kraju, bez povišenih tonova, bez nametanja sitnih agendi“, rekao je.

Postavljanjem pitanja izbjegavaju se fizički sukobi

Predsjednik je izrazio želju da akademska zajednica i mediji počnu da razmišljaju o stvarnim svjetskim odnosima i definiciji demokratije.

U tom kontekstu spomenuo je situaciju u Ustavnom sudu.

„Da li je ova naša demokratija sukob u Ustavnom sudu, što je ljudski sukob, ali nije dobrodošao? Da li je to ono u Poljskoj, gdje su se potukli na ulazu u Ustavni sud, da li je to divljački upad rulje 6. januara 2021. u američki Kongres? I može li nam nakon toga iko iz tih krugova pričati o demokratiji?“, zapitao se.

Svoj govor zaključio je porukom da se postavljanjem pitanja izbjegavaju stvarni, fizički sukobi.

„I najprizemnija psovka boli manje od pravog udarca. To grubo zvuči, ali tako je“, rekao je Milanović i pozvao okupljene da razvijaju kritički um.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.