Meta govora mržnje u Hrvatskoj Srbi, Romi i LGBTQ osobe
ZAGREB - Govor mržnje i dalje je prisutan u hrvatskom javnom prostoru, pogotovo na internetu, a meta su najčešće LGBTQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi, a i dalje zabrinjava nedostatak adekvatnog i sveobuhvatnog odgovora na prisutnost govora mržnje, navodi se u izvještaju o ljudskim pravima prošle godine u Hrvatskoj.
Istraživanje je sprovela Kuća ljudskih prava Zagreb „Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu“, koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj.
Kao eklatantan primer apostrofiraju „zabrinjavajuću odluku Visokog prekršajnog suda iz junu 2020. godine, prema kojoj se izvikivanje ustaškog pozdrava ''Za dom spremni'' prilikom izvođenja pesme ''Bojna Čavoglave'' Marka Perkovića Tompsona, ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
- Okolnost da je sporni pozdrav deo autorske pesme ne mijenja činjenicu da je reč o ustaškom pozdravu koji simbolizuje zločinačku naci-fašističku ideologiju i protivan je Ustavu..., koji zabranjuje svako pozivanje ili podsticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, ili bilo koji oblik nesnošljivosti - navodi se, između ostalog, u izvještaju o pomenutom istraživanju.
Pripadnici romske nacionalne manjine i dalje se, navodi se, suočavaju sa brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, posebno u zapošljavanju, pristupu uslugama i pravu na adekvatan životni standard, a nastavlja da zabrinjava i još uvijek prisutna segregacija Roma u obrazovnom sistemu.
-Mnogi Srbi povratnici žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, saobraćajno izolovanim i u lošim životnim uslovima i još uvijek nisu u mogućnosti da ostvare svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji – navedeno je u izvještaju.
Ukazuje se da djeca i mladi ne uče dovoljno o ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, s obzirom na to da se građansko obrazovanje sprovodi kao jedna od šest međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama.
-Takvim sprovođenjem građanskog obrazovanja se ne obezbjeđuje dovoljno vremena u nastavnom programu za kvalitetan razvoj građanske kompetencije učenika - upozoravaju iz Kuće ljudskih prava, prenio je zagrebački „Jutarnji list“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
