“Medački džep” ponovo pred tužilaštvom

Zagreb - Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu vratilo je juče tužilaštvu optužnicu protiv ratnog komandanta čete Devete gardijske brigade Josipa Krmpotića, kojom se tereti za ratni zločin protiv civila i zarobljenika u akciji “Medački džep” 1993. godine, prenijele su agencije.

Optužnica iz avgusta ove godine vraćena je radi “boljeg razjašnjenja stvari”. Krmpotić je juče, poslije ove odluke, trebalo da bude pušten iz istražnog zatvora u kojem se nalazi od marta ove godine kada je uhapšen zajedno sa još četvoricom bivših vojnika, od kojih su trojica poslije saslušanja u tužilaštvu puštena na slobodu.

Optužno vijeće je juče potvrdilo optužnicu protiv bivšeg vojnika Velibora Šolaje, koji je optužen da je pištoljem ubio stariju ženu koju je zatekao u podrumu kuće u ličkom mjestu Čitluk.

Tužilaštvo tereti Krmpotića da je u Medačkom džepu podređenima naredio paljenje kuća u kojima su živjeli Srbi, kao i da je svojim podređenima naredio strijeljanje četvorice Srba.

Krmpotića je zbog zločina u Medačkom džepu istraživalo i haško tužilaštvo, a on i Šolaja su bili svjedoci na suđenju bivšem generalu Mirku Norcu i Tihomiru Oreškoviću za ratne zločine u Gospiću 1991. i 1992. godine.

Norac je za ratne zločine u Gospiću osuđen na 12 godina zatvora, a za zločine u Medačkom džepu na šest godina zatvora, pa su mu te kazne objedinjene na 15 godina zatvora. On je krajem novembra prošle godine pušten na uslovnu slobodu pošto je odslužio dvije trećine kazne.

Suoptuženi u “slučaju Medački džep” general Rahim Ademi oslobođen je optužbi za zločine, jer je utvrđeno da je na terenu bio još jedan komandant, admiral Davorin Domazet Lošo koji je bio izaslanik načelnika Glavnog štaba Janka Bobetka.

“Slučaj Medački džep” je prvi postupak koji je Haški tribunal prepustio hrvatskom pravosuđu.

Stradali

Na području Medačkog džepa, odnosno više sela kod Gospića, od 9. do 17. septembra 1993. godine u borbama i likvidacijama ubijeno je stotinak Srba. Većina su bili vojnici, ali je na brutalan način pobijeno i više od 30 civila, čija sva imena nisu ušla u optužnicu, kao i šest ratnih zarobljenika. U selima je uništeno i nekoliko stotina kuća i drugih objekata, tako da u njima od predratnih 600 sada živi manje od deset ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.