Makedonija: Objavljena lista saradnika tajnih službi od vremena SFRJ do 2006.
Rješenjem Komisije, funkcioneri koji su zaposleni u državnim institucijama, a koji su sarađivali sa tajnim službama - dobiće otkaz
Makedonska Komisija za verifikaciju činjenica je na svom sajtu prvi put objavila imena saradnika sa tajnim službama, iz vremene bivše Jugoslavije do 2006.
Lista je objavljena u skladu sa Zakonom o lustraciji, objavili su juče lokalni mediji.
Makedonska javnost je u petak nestrpljivo iščekivala objavljivanje imena. Komisija je prvo oko podneva postavila na sajt ime samo jednog saradnika, poslije kraćeg vremena ga povukla, da bi tek u petak uveče objavila imena 11 ljudi koji su sarađivali sa tajnim službama, prenio je Tanjug.
Na toj listu su Vladimir Milčin, prvi čovjek Sorošove Fondacije Otvoreno duštvo u Makedoniji, Mahi Nesimi, bivši makedonski ambasador, istoričar Kosta Balabanov, Sejfedin Haruni, bivši poslanik, Nikolče Babovski, kandidat za poslanika na parlamentarnim izborima 2010.
Među saradnicima tajnih službi su i Šaban Šehu, savjetnik u vladi, Jordančo Čevreski, glumac i dekan Fakulteta za dramske umjetnosti, Feredin Miftari, zamjenik direktora najvećeg zatvora u Makedoniji, Vasil Gagačev, bivši predsjednik Vrhovnog suda, Zoran Jovanovski, član Savjeta Opštine Rosoman i Slobodan Ugrinovski, savjetnik u gradskoj skupštini Skoplja i predsjednik male stranke Titove lijeve snage.
Rješenjem Komisije, funkcioneri će dobiti otkaz iz državne institucije ako su tamo zaposleni.
Ustavni sud je početkom ove godine osporio nekoliko članova starog zakona o lustraciji koji su se odnosili na obavezu da izjavu o nesarađivanju sa tajnim službama podnose novinari i svi medijski radnici, kao i crkvena lica, nevladine organizacije i članovi političkih stranaka.
Prema novom zakonu, koji je stupio na snagu sredinom jula, tu obavezu imaju svi bivši i aktuelni nosioci javnih funkcija, predsjednik države, premijer, ministri, poslanici, sudije, javni tužioci, advokati, direktori javnih preduzeća, članovi akademija nauka i umjetnosti, vojna lica, zaposleni u visokoobrazovnim institucijama.
Novom zakonu podliježu i biznismeni koji su kapital stekli u procesu tranzicije.
I dok vlast smatra da ovaj zakon vodi ideološkom pomirenju i raščišćivanju dilema o tome ko je kako napredovao u karijeri i na koji način se obogatio, opozicija smatra da se radi o obračunu s političkim neistomišljenicima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
