INTERVJU/Mario Crnković: Vrijeme je za provjeru "visokih standarda"

Volio bih da možemo vjerovati da će Hrvatska uvažiti argumente BiH, ali potezi ne daju skoro nikakav osnov. Godinama dobijamo uvjeravanja o "najvišim standardima", a u isto vrijeme se lokacija priprema, objekti uklanjaju i projekat gura naprijed. To nije način na koji se gradi povjerenje sa susjednom državom čiji građani snose rizik, a nemaju nikakvu korist od tog projekta.

Kaže to za "Glas Srpske" Mario Crnković, prvi čovjek "Grin tima" iz Novog Grada i član Ekspertskog tima BiH za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i udruženja "Grin tim" Novi Grad i Arhus centar Sarajevo uputili su Sekretarijatu Bernske konvencije pri Savjetu Evrope prijavu protiv Hrvatske zbog aktivnosti na uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori na samoj granici sa BiH.

-  Ukazali smo da objekat za zbrinjavanje radioaktivnog i drugog opasnog otpada na Čerkezovcu, zbog lokacije uz granicu i u slivu Une, ne može biti samo unutrašnje pitanje Hrvatske. Rizici ne poznaju državne granice, posebno kad govorimo o podzemnim vodama, vodotocima i ekosistemima. Jednako je važno podsjetiti kako je ova lokacija izabrana. Ne možete prvo donijeti političku odluku da će otpad završiti na Trgovskoj gori, a zatim godinama izrađivati dokumente koji treba da potvrde da je ta lokacija navodno najbolja. To nije nepristrasno ispitivanje svih mogućnosti, nego pokušaj da se odluci iz 1999. obezbijedi stručno opravdanje – upozorio je Crnković.

GLAS: Od Sekretarijata Bernske konvencije je zatraženo da prijavu registruje, ispita i preduzme korake. Koji su to koraci?

CRNKOVIĆ: Registracijom je završen početni korak, ali time postupak tek počinje. Sekretarijat razmatra navode i dokumentaciju, a od Hrvatske se traži zvanično izjašnjenje o činjenicama i mogućim povredama obaveza iz Konvencije. Po potrebi se dodatna pojašnjenja i dokazi mogu tražiti i od Hrvatske i podnosilaca prijave. Nakon toga predmet razmatra Biro te Konvencije. On može preporučiti mjere, zadržati slučaj pod nadzorom, podići u kategoriju "mogućeg predmeta" te ako ocijeni da postoje ozbiljni elementi povrede Konvencije, uputiti ga Stalnom komitetu koji može otvoriti predmet i pratiti postupanje Hrvatske sve dok razlozi zbog kojih je prijava podnesena ne budu otklonjeni. Postoji i mogućnost angažovanja nezavisnih stručnjaka, terenske procjene uz saglasnost države, stručnih izvještaja i preporuka sa konkretnim zahtjevima prema Hrvatskoj. Dakle, nije riječ o jednom mišljenju ili sastanku, nego o postupku koji može uključivati više nivoa provjere i međunarodni nadzor. Najvažnije je da Hrvatska mora ponuditi činjenice i dokaze pred međunarodnim tijelom.

GLAS: Koliko mogu da potraju te provjere?

CRNKOVIĆ: Ne postoji jedinstven rok u kojem postupak mora biti okončan, jer odluku o postupanju ne donosi samo Sekretarijat. Predmet prolazi kroz više faza i može biti razmatran pred Biroom i Stalnim komitetom. Kad se prijava dostavi državi protiv koje je podnesena u pravilu im se ostavlja najmanje tri mjeseca za odgovor. Ako su potrebna dodatna pojašnjenja ili dokumentacija, prijava može ostati u kategoriji novog predmeta do godinu. Ako predmet bude podignut na viši nivo ili formalno otvoren, postupak može trajati duže, jer slijede dodatna izjašnjenja, moguća stručna procjena i praćenje postupanja Hrvatske. Zato ne treba licitirati datumima niti iščekivati brzu odluku. Međunarodni postupci zahtijevaju vrijeme, ali to vrijeme mora biti iskorišteno za prikupljanje dokaza i jačanje predmeta, a ne za čekanje skrštenih ruku. Važno je podržati zavode i akademsku zajednicu, koji mogu doprinijeti jačanju argumentacije. Imamo strpljenja za ozbiljnu provjeru, ali nećemo imati razumijevanja za odugovlačenje kojim bi se Hrvatskoj omogućilo da na terenu stvori nepovratno stanje.

GLAS: Da li su njihova mišljenja obavezujuća ili ne za zemlju protiv koje je podnesena prijava, u ovom slučaju Hrvatske?

CRNKOVIĆ: Preporuke tijela Bernske konvencije nisu presude i same po sebi nisu neposredno izvršive. To treba reći jasno, bez stvaranja lažnih očekivanja. Međutim, bilo bi pogrešno predstavljati ih kao neobavezno mišljenje koje Hrvatska može odložiti u ladicu. Bernska konvencija je međunarodni ugovor koji je Hrvatska prihvatila i čije odredbe je dužna poštovati. Ako nadležna tijela utvrde problem i preporuče konkretne mjere, postupanje Hrvatske ostaje pod međunarodnim nadzorom. Ignorisanje nalaza nosi političke, diplomatske i reputacijske posljedice, posebno za članicu EU koja se poziva na visoke standarde zaštite prirode i vladavine prava.

GLAS: Šta će se dešavati nakon objave Studije uticaja?

CRNKOVIĆ: Slučaj Gospića pokazuje koliko mogu biti opasne tvrdnje da sistem drži sve pod kontrolom. Kriminalna mreža u Hrvatskoj je uspjela da nezakonito odloži hiljade tona opasnog otpada, a analize su naknadno utvrdile PFAS jedinjenja u podzemnim vodama. Poslije tog slučaja niko nema pravo tražiti od građana uz Unu da nakon višedecenijskog politički trasiranog procesa govori: "Vjerujte nam, RAO i drugi opasni otpadi će tu biti bezbjedni." Studija će imati više od 1.000 stranica, imaćemo šta analizirati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.