Indeks: Zašto Kolinda uporno laže o prošlosti?

U njemu je navedeno da Kolinda Grabar-Kitarović prvog dana ove školske godine poručila je srednjoškolcima da ne upisuju istoriju jer “možda ne budu mogli da nađu posao”. No, to nije prvi put da predsjednica iskazuje prezir prema ovoj humanističkoj nauci koja najprije počiva na istorijskim činjenicama.

Bilo da je riječ o pozdravu “Za dom spremni”, nazivanju ustaških prebjega u Južnu Ameriku domoljubima, guranju tadašnje Jugoslavije u zemlje iza gvozdene zavjese, djetinjstvu bez više vrsta jogurta - predsjedničin odnos prema prošlosti svodi se na besramno manipulisanje utvrđenim istorijskim činjenicama. I to uglavnom u svrhu stvaranja patničkog narativa o hrvatskom društvu u vrijeme Jugoslavije, piše Indeks.

Prema predsjednici 1999. godine nije smjela da se spominje Hrvatska

Posljednji slučaj manipulacije činjenicama predsjednica je demonstrirala u subotu tokom posjeta 54. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini. Naime, predsjednica je zaželjela pjesmu “Došel bum doma sel si bum pod brajde”, za koju je utvrdila da su je “pjevali s vojnicima u Avganistanu, jer je to jedna od pjesama koje su nastale u onim vremenima kada se nije smijela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje”. No pjesma “Pod Brajde” autora Rajka Suhodolčana, prema podacima koje navodi ZAMP, nastala je 1999. godine.

I možda je u ovom slučaju riječ o nezgodnom gafu predsjednice, koja se malo previše zanijela u trenutku u kojem je još jednom htjela da podsjeti prisutne o patnjama hrvatskog naroda. Ali neki drugi slučajevi, piše Indeks, pokazuju kako predsjednica pred nekom drugom publikom koja nema razloga da nevjeruje joj neće se libiti bezočno lagati.

“Ko kontroliše prošlost, kontroliđe budućnost”

Jer da se kojim slučajem umjesto pred srednjoškolcima na prvi dan škole našla pred polaznicima neke škole za političke lidere, vjerovatno bi im preporučila da čitaju 1984. Džordža Orvela, ali ne kao društvenu distopiju, već priručnik za političko djelovanje. Poznati citat iz ovog književnog djela koji glasi “Ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost” sažima predsjedničin odnos prema istoriji u društvu preterano opsjednutom prošlošću.

Predsjedničine izjave o istorijskim temama često su netačne i štetne

“Ne razumijem se u ekonomiju, demografiju pa mi je teško procijenjivati predsjedničine stavove o različitim temama, ali mogu da potvrdim da brojne izjave predsjednice koje se tiču istorijskih tema su u najmanju ruku netačne, a ponekad mi se čini i da su vrlo tendenciozne i štetne. Jer jedno je ne znati, drugo je praviti se da ne znaš, a treće je ako znaš tačno o čemu se radi, a govoriš krivo”, rekao je za Indeks istoričar Hrvoje Klasić. Napomenuo je i kako se takvo manipulisanje činjenicama najbolje vidi na primjeru ustaškog pozdrava “Za dom spremni” o kojem je Grabar-Kitarović nekoliko puta mijenjala mišljenja, istrajući na tome da je riječ o starom hrvatskom pozdravu.

Predsjednica ima velikih problema s istorijom

“Predsjednica uporno govori o tome da postoje dileme o tome je li 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav ili ustaški pozdrav, iako sam je ja već sto puta javno prozvao da nam pokaže bar jedan dokument nastao prije ustaškog pokreta u kojem se spominju te tri riječi zajedno. S obzirom na to da ona nikad takvo nešto nije vidjela niti pokazala, ne razumijem otkuda dilema. Tako je i u nizu drugih slučajeva. Mislim da predsjednica ima velikih problema sa sitorijom”, rekao je Klasić dodavši kako predsjednica nije istoričarka i to ne treba da zna, ali onda bi trebalo da ima savjetnike koji bi mogli da je upute.

Ako ima savjetnika, onda bi pod hitno trebalo preispitati diplomu te osobe

“Čudi me da u društvu koje je opsjednuto prošlošću ona nema savjetnika za teme iz istorije. A ako ima savjetnika, onda bi pod hitno trebalo preispitati diplomu te osobe”, rekao je Klasić koji je dodao kao Grabar-Kitarović često izražava različite stavove ovisno o tome pred kojom publikom govori.

“Kada je pitanje o prošlosti, predsjednica pokazuje i manipulaciju i nepostojanje stava. Jer ima sposobnost da oko iste teme izgovara potpuno različite stvari, u zavisnosti od toga ko je sluša. Tako je u stanju da hvali antifašistički pokret u Poljskoj, ali da nema nedne reijči pohvale kada o istom govori za Hrvatski tjednik. Ona je u stanju ukazivati na holokaust u izraelskom muzeju Džad Vashemu, ali u hrvatskoj javnosti kaže da je problem Ante Pavelića što je razočarao mnoge Hrvate, ne spomenuvši nednom riječju holokaust nad JEvrejima ili genocid nad Srbima i Romima”, rekao je Klasić.

Predsjednica Grabar-Kitarović tako je 2017. godine tri puta dok je bila u inostranstvu - Australiji, Rumunjskoj i Poljskoj, izjavila kako je Jugoslavija bila iza gvozdene zavjese premda je Jugoslavija o to vrijeme pripadala bloku zemalja nesvrstanih.

Nakon '45. po predsjednici u Južnu Ameriku su išli borci za slobodu

Godinu dana kasnije u Argentini izjavila je kako su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli da svjedoče svoje domoljublje i ističu opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”.

“Svi dobro znamo da su oni koji su nakon 1945. godine otišli u Južnu Ameriku otišli zato što su podržavali ili aktivno sudjelovali u ustaškom pokretu. Njih nazivati borcima za slobodu je u krajnju ruku problematično”, rekao je Klasić.

“Ona ili nema stava ili se ponaša populistički pa smatra da ima pravo različitim publikama da se oglašava i obraća na različiti način. Time se zbunjuje hrvatska javnost. Ja sam istoričar pa znam da to što govori su gluposti, ali oni koji to nisu, zašto ne bi vjerovali autoritetu predsjednice kad o nečemu govori javno”, rekao je Klasić.

Predsjednica i jogurti

Kao što je neko mlađi mogao stvarno da povjeruje da, dok je ona živjela u Jugoslaviji, nije bilo više vrsta jogurta što je izjavila prošle godine u intervjuu za austrijski Klajne cajtung.

“Htjela sam da imam mogućnost u prodavnici da birmi između raznih vrsta jogurta i da ne moram vlastima govoriti koliko će mi hljeba trebati slijedeće nedjelje”, rekla je Grabar-Kitarović i odmah postala predmet sprdnje na društvenim mrežama.

U istom intervjuu predsjednica je rekla i slijedeće:

“Decenijama je nama Hrvatima bilo zabranjeno da imenujemo svoje porijeklo. Umjesto da kažemo: 'Ja sam Hrvat', morali smo da kažemo: 'Ja sam iz Hrvatske.' Ako bi neko iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor.”

Da je i to slagala, brzo su dokazali korisnici Tvitera koji su počeli da objavljuju fotografije svojih i dokumenata svojih predaka, iz kojih je bilo vidljivo da su se bez problema izjašnjavali kao Hrvati.

Nema sumnje da bi Grabar-Kitarović odgovaralo da je u zemlji što manje istoričara

Stoga nema sumnje da bi Grabar-Kitarović više odgovaralo da je u zemlji što manje istoričara, pogotovo onih koji misle svojom glavom, štite integritet struke i nisu skloni državotvornim manipulacijama u političke svrhe.

“Ta njena izjava je nevjerovatna iz više razloga”, rekao je Klasić o predsjedničinom savjetu srednjoškolcima da ne upisuju istoriju i arheologiju te nastavio:

“Društvu koje je opterećeno s prošlošću i koje se ne suočava na dobar način s prošlošću ne trebaju propisani narativi ni vlada koja će osnivati tela za suočavanje s prošlošću. To je nešto što treba da učimo od najranijih dana do fakulteta”, objasnio je Klasić te dodao kako bi učenje tema iz istorije trebalo razvijati kritičko mišljenje i slušati različite pristupe.

“Neki kažu da to nije bitno, no mene zanima kolikom se broju menadžera i biznismena koji su devedesetih godina upropastili preduzeća, otpuštali radnike i pokrali državu prijetilo smrću kao što se preti meni i mojim kolegama koji govore o periodu ustaštva na način koji se desničarima ne sviđa”, rekao je Klasić.

“Na birou za zapošljavanje gotovo najmanje ima istoričara i arheologa

“I treće, najvažnije, potpuno je bez veze da predsjednica govori učenicima da upisuju nešto da bi mogli naći posao, bez da je prethodno provjerila da na birou za zapošljavanje gotovo najmanje ima istoričara i arheologa. Čudi me to od nekoga ko je ipak završio fakultet humanistike”, zaključio je Klasić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.