Hrvatska zatvorila posljednja četiri poglavlja

ZAGREB - Gotovo šest godina dug proces hrvatskih pristupnih pregovora sa EU sinoć je i zvanično zaključen, a tokom posljednjih časova mađarskog predsjedanja Unijom praćeno je koliko je Hrvatska ispunjavala dosadašnje obaveze.

Na Odboru stalnih predstavnika Savjeta EU usvojeni su stavovi za četiri preostala poglavlja koja su na Međuvladinoj konferenciji, na nivou ministara inostranih poslova, sinoć bila i službeno zatvorena.

U zajedničkom stavu EU pooštren je jezik oko kontrole Hrvatske do članstva, a takođe je, na zahtjev Njemačke, Francuske i Velike Britanije, produžen period do kojeg će Hrvatska doći do stoodstotnog nivoa pristupa sredstvima iz strukturalnih i kohezijskih fondova EU.

To znači da će poslije stupanja u članstvo 1. jula 2013. Hrvatska iz fondova dobiti maksimalna sredstva, u nekim oblastima 2015, a u nekima 2016. godine, dakle, nešto kasnije nego što je Komisija predložila.

Među državama članicama najduže se radilo na postizanju konsenzusa oko monitoringa Hrvatske do stupanja u članstvo. Postignut je kompromis i ubačena mogućnost usvajanja mjera u slučaju da Hrvatska prestane da ispunjava obaveze. O monitoringu se govori u poglavlju 35 "Ostala pitanja".

- Savjet može donijeti sve potrebne mjere ako se pitanja koja izazivaju zabrinutost pojave tokom procesa monitoringa. Mjere bi bile na snazi samo dok je to nužno i povukle bi se čim se relevantno pitanje djelotvorno riješi - navodi se u zajedničkom stavu EU za zatvaranje pregovora s Hrvatskom, u poglavlju 35, u kojem su ubačeni i mehanizmi monitoringa do stupanja u članstvo.

Posebna pažnja bila je posvećena pravosuđu, radu policije i kontroli granica, kao i tržišnoj ekonomiji. Evropska komisija svakih šest mjeseci izvještavaće o rezultatima monitoringa. Od Hrvatske se traži saradnja, a Komisija, u slučaju potrebe, može da pošalje i takozvana "pisma ranog upozorenja".

EU očekuje od Hrvatske i nastavak jačanja efikasnosti pravosuđa, kao i poboljšanja procesuiranja slučajeva ratnih zločina pred domaćim sudovima, te nastavak jačanja zaštite manjina.

Hrvatska bi trebalo da nastavi primjenu strategije reforme sudstva, kao i jačanje nezavisnosti, odgovornosti, nepristranosti i profesionalizma u pravosuđu.

Unija dalje očekuje nastavak obezbjeđivanja dokaza o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i jačanja preventivnih mjera u borbi protiv korupcije i sukoba interesa.

Povratak izbjeglica

U dokumentu za zatvaranje poglavlja 35 navodi se deset područja iz poglavlja o pravosuđu u kojima se od Hrvatske očekuje dalji napredak, a riječ je o potrebi nastavka rješavanja pitanja povratka izbjeglica, kao i jačanja zaštite ljudskih prava i pune saradnje s Hagom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.