Hrvatska ucjenjuje Srbiju i granicom

BEOGRAD, ZAGREB - Pune dvije decenije otkako nisu u istoj državi Srbija i Hrvatska nisu uspjele da se dogovore o granici. I jedni i drugi su uvjereni da je pravo na njihovoj strani.

Srbija insistira na postojećoj, de fakto granici sredinom toka Dunava, dok se Hrvatska poziva na katastre iz 1878. godine i traži 10.000 hektara, a prema nekim varijantama čak 17.800 hektara zemlje na srpskoj obali.

 Zagreb istovremeno velikodušno Srbiji nudi 3.000 hektara na desnoj obali Dunava.

Kako bi ojačali poziciju u pregovorima oko uzajamnog povlačenja tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, navodno je Zagreb poslao poruku Beogradu da je spreman na povlačenje tužbi, ako bi Srbija u paketu pristala na dogovor o granici, razumije se, pod hrvatskim uslovima.

To zvanično nije zatraženo, ali se može naslutiti iz izjave Vesne Pusić, ministarke spoljnih poslova Hrvatske, prilikom nedavne posjete Beogradu.

- Treba učiniti sve za postizanje bilateralnih dogovora sa Srbijom i BiH o granicama - izjavila je Pusićeva i dodala da je jedno od riješenje za međugranični spor i arbitraža, kako je to predložio hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Ona je tako komentarisala predijlog predsjednika Ive Josipovića za graničnu arbitražu sa Srbijom i BiH ukoliko se dogovor o granicama ne postigne "za neko kraće vrijeme".

- Arbitraža je uvijek moguća ako se ne možeš ili ne znaš dogovoriti - istakla je šefica hrvatske diplomatije.

Srbija svoj stav o razgraničenju zasniva na dva argumenta i to da međunarodno pravo nalaže da se plovne rijeke dijele sredinom, a upravo je taj argument Hrvatska koristila u natezanju sa Slovenijom oko Piranskog zaliva.

Drugi oslonac Srbiji je definicija granice Vojvodine iz 1945. godine kad se sredina Dunava pominje kao granica.

Treba imati u vidu i da je Dunav pomjerio korito nekoliko kilometara ka hrvatskoj strani, a za potrebe nesmetane plovidbe iskopano je nekoliko kanala koji su dodatno promjenili tok Dunava.

Ako bi se hrvatski prijedlog uvažio, Dunav bi granicom bio presječen čak 19 puta.

 Naravno, hrvatski zahtjevi su maksimalistički i oni, prema nezvaničnim informacijama, računaju na to da Srbija ne bi mogla da ostavi opštine Sombor i Apatin bez velikog dijela zemljišta, ali i da bi Beograd pristao na ustupanje 1.500 hektara kao kompromis. Riječ je o dva riječna ostrva, Šarengradske i Vukovarske ade.

Raniji pregovori državnih komisija iz 2003. godine propali su, a procjena naših pregovarača je bila da je Hrvatska ciljano odugovlačila do ulaska u EU, računajući da će tada imati puno bolju pregovaračku poziciju, odnosno da u rukavicama ucijeni Srbiju.

Čija je Šarengradska ada?

Koplja Srbije i Hrvatske se najviše lome oko Šarengradske ade, ostrva na toj rijeci, koje se prostire na oko 900 hektara. Zadire u Vojvodinu, a Hrvatska je smatra svojom, između ostalog i zato što je Šarengrad hrvatski.

Osim šume i nešto divljači koje još ima, ostrvce izgleda kao napušteno i niko više od njega ne živi. Prije rata mnogi Šarengrađani tamo su vodili konje i stoku na ispašu, išli u ribolov. Ada je prokopana 1892. godine za vrijeme Austrougarske.

Badinterove linije 

Poslije raspada SFRJ, po preporuci Badinterove komisije republičke granice postale su državne. Međutim, zbog međusobno neutvrđenih međa na pojedinim područjima, pojavilo se više graničnih sporova. Iako Hrvatska i BiH imaju potpisani Sporazum o granici, njega hrvatski Sabor nije ratifikovao. Hrvatska traži da se ponovo otvore pregovori oko Malog i Velog Školja, dva grebena kod Neuma, koji su pripali BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.