Foto: Ilustracija
PODGORICA – Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).
Ključne činjenice
„Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.
Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.
Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.
Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.
„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje
Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.
Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).
Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.
Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.
Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.
Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.
Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.
Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.
Plenković: Nema popuštanja
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.
Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.
„Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja“, poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.
Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.
Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.
Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.
Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.
Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.
Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.
Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.
Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.