Hrvatska oteže s kažnjavanjem ratnih zločinaca

ZAGREB - Hrvatski napredak u progonu počinilaca ratnih zločina u protekloj godini je i dalje bio spor, uprkos pritiscima međunarodne zajednice, a diskriminaciji su u Hrvatskoj i dalje bili izloženi pripadnici romske manjine, hrvatski Srbi i homoseksualci, navodi se u izvještaju "Amnesti internešnela" o stanju ljudskih prava u 2010. godini u svijetu.

- Uprkos pritisku međunarodne zajednice, napredak u progonu zločina počinjenih tokom rata 1991-1995. i dalje je spor. Mnogi zločini koje su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policijskih snaga nisu riješeni - navodi se u izvještaju, u kojem se dodaje da je predsjednik države Ivo Josipović uložio neke političke napore da se zemlja suoči sa svojom ratnom prošlošću.
- Vlasti i pravosuđe nisu preduzeli ciljane akcije radi rješavanja pitanja ratnih zločina - navodi se u izvještaju.

Kapacitet hrvatskog pravosuđa za progon ratnih zločinaca je nedovoljan i prosječno godišnje se "dovrši manje od 18 predmeta. Dalje se kaže da "stotine slučajeva, posebno onih u kojima su žrtve hrvatski Srbi i onih u kojima su navodni počinioci pripadnici Hrvatske vojske i policije, ostaju neriješeni".
Ratni zločini se još uvijek sude na osnovu zakonodavstva iz 1993. koje nije usklađeno s međunarodnim standardima. A rezultat toga je nekažnjavanje mnogih zločina koji nisu tim zakonodavstvom ni predviđeni.

Takođe, u praksi se ne sprovode zakoni usvojeni 2003. s ciljem lakšeg progona ratnih zločina, a u velikoj mjeri nedostaje političke volje za sprovođenje reforme pravosuđa i bavljenje pitanjem nekažnjavanja zločina.

Ocjenjuje se da je Vrhovni sud u slučajevima "Glavaš" i "Norac", suprotno međunarodnim standardima, uvažio neke olakšavajuće okolnosti i ublažio presude, te se navodi da je to u slučaju Branimira Glavaša bila pripadnost Hrvatskoj vojsci, a da i dalje postoje "kontroverze oko hrvatske spremnosti na saradnju sa Kancelarijom haškog tužioca".

Za pripadnike romske manjine kaže se da su izloženi diskriminaciji na području ekonomskih i socijalnih prava, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje, što slično važi i za Srbe, naročito oko povratka izbjeglica u Hrvatsku.
Izvještaj pokriva razdoblje 2010. godine.

Bez prava na odštetu

"Amnesti" navodi da se nastavljaju i pritisci na svjedoke u sudnicama, a da su mjere za njihovu i zaštitu žrtava nedovoljne, osim u četiri hrvatska suda. Ratnim žrtvama, navodi se, nije omogućeno ostvarivanje prava na odštetu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.